Glagoljaška školica, ljetni tečaj najstarijega hrvatskog pisma, održana je po 21. put u kompleksu crkve sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške. Pod okriljem festivala Dobro est fest, dvadesetero polaznika svakoga je jutra učilo glagoljicu uz vodstvo Dane Kružić i Marije Vančine, a pokroviteljstvo Općine Baška omogućilo je besplatno sudjelovanje.
Na povijesnom mjestu nastanka Bašćanske ploče Crkva sv. Lucije čuva Bašćansku ploču iz oko 1100. godine, prvi kameni spomenik na kojem se na hrvatskom jeziku navodi ime hrvatskog naroda i kralja Zvonimira. Upravo uz njezinu repliku polaznici svakodnevno vježbaju čitanje slova i upoznaju ključne događaje hrvatske jezične povijesti.
Metoda: od uglate do kurzivne glagoljice Radionica započinje učenjem uglate glagoljice; polaznici koji svladaju početni stupanj sljedeće godine prelaze na oblu, a potom na kurzivnu glagoljicu. Program uključuje ligature, glagoljičke brojeve i zadatke na kraju tjedna. Svaki sudionik za završni rad ispisuje zadano slovo ili tekst te prima diplomu.
Kreativni završetak – "Glagoljaška vunionica" Posljednji dan donosi tematske radionice. Ove godine izabrano je filcanje vune pod vodstvom Jasminke Gršković (Blue Sheep). Djeca su u šarenoj vuni složila glagoljička slova i tehnikom sapunice spojila niti u trajne suvenire.
Prenošenje tradicije Inicijativu je 2003. pokrenula Dana Kružić, nadahnuta prvim otočkim školama u Dobrinju i Korniću: „Ako izuzmemo dvije pandemijske godine, svake se godine okupljaju djeca različitih uzrasta, ali i poneki odrasli polaznik.” U međuvremenu su, kaže, i Vrbnik te druge općine otvorile vlastite tečajeve, povezane zajedničkom misijom, ali organizacijski samostalne.
Učenici potvrđuju uspjeh pristupa • Stjepan Čavčić (2. razred) priznaje da mu je isprva bilo teško pisati, ali sada mu ide lakše i želi se vratiti sljedeće godine. • Petar Ćulumović (3. razred) ističe da su mu se najviše svidjele spojenice i ligature, a pogoduje mu jutarnji termin jer poslije može na more. • Katja Grbavac i Kristina Sindičić već treću godinu kroz Školicu produbljuju znanje o Bašćanskoj ploči i glagoljici.
Utjecaj izvan učionice Prije nekoliko godina polaznici su transliterirali dijelove Bašćanske kronike, što je nadahnulo Turističku zajednicu Baške da rekonstruira tradicionalnu svadbenu povorku. Time je škola pokazala kako edukacija može oživjeti lokalne običaje i postati turistička atrakcija.
Voditeljica Kružić zaključuje da je nastavak ovakvog rada ključan: djeca koja u ranoj dobi nauče glagoljicu odrastaju svjesna njezine vrijednosti i prenose je dalje, osiguravajući da baština otoka Krka i hrvatskog jezika ostane živa.