Europa i Hrvatska ulaze u završni sprint dekarbonizacije zgrada, a plinski i lož-ulje kotlovi sve su bliže povijesti. Prema procjenama, čak 80 posto energije u domaćinstvima troši se na grijanje i hlađenje, dok dizalice topline pokrivaju tek 0,8 posto tih potreba. Istodobno, oko 7 posto kućanstava zimi si ne može priuštiti primjereno grijanje, a 14,5 posto kasni s plaćanjem režija.
Europska komisija već je trasirala put: od 2029. prodaja samostalnih plinskih bojlera bit će zabranjena, a kroz Europski zeleni plan i paket „Spremni za 55 posto” potiče se prelazak na obnovljive izvore energije. Hrvatska će u sklopu Socijalnog fonda za klimatsku politiku od 2026. do 2032. raspolagati s oko 1,68 milijardi eura namijenjenih energetskoj obnovi i zamjeni fosilnih sustava grijanja – ključna pomoć za ugrožena kućanstva.
U toj tranziciji plitka geotermalna energija nudi decentraliziranu alternativu: svaka kuća ili stambena zgrada može postati vlastiti proizvođač topline. Geotermalne dizalice topline koriste stabilnu temperaturu tla za grijanje zimi i hlađenje ljeti. U obiteljskim kućama mogu u potpunosti zamijeniti postojeće kotlove na plin, lož-ulje ili drva, dok se u višestambenim zgradama postavlja mreža plitkih bušotina koje zajednički pogone jednu ili više dizalica.
Dobro projektiran sustav smanjuje godišnje troškove grijanja i hlađenja za 50 – 60 posto u odnosu na konvencionalne sustave, a ljetno „pasivno” hlađenje dodatno rasterećuje električnu mrežu u vrijeme sve češćih toplinskih valova. Kada se tomu pridoda mogućnost da građani i energetske zajednice sami investiraju u male, lokalne sustave, geotermalne dizalice pojavljuju se kao tehnološki i socijalni odgovor na rastuće račune i klimatske ciljeve.
Stručnjaci poručuju da će poticaji i jednostavniji postupci priključenja biti presudni za masovnu primjenu. No jasna je i računica: kako se bliži 2029., svaka zgrada koja danas ulaže u geotermalnu dizalicu topline prestaje biti samo potrošač – postaje proizvođač vlastite, čiste energije.