Stanovnici razvijenih zemalja rođeni od 1960. do 1975. prvi su rasli okruženi jelima iz kutije, mikrovalnim obrocima i „dijetnim” grickalicama. Novo istraživanje Sveučilišta u Michiganu, provedeno na oko 2 000 Amerikanaca starih 50 do 80 godina, otkriva da je taj nutricionistički odgoj ostavio dubok trag.
• 21 % žena i 10 % muškaraca iz spomenute generacije ispunjava kriterije ovisnosti o visoko prerađenoj hrani. • U dobnoj skupini 65 – 80 godina udjeli su manji – 12 % žena i 4 % muškaraca – što dodatno ističe specifičnost rođenih šezdesetih i ranih sedamdesetih.
Znanstvenici su sudionicima postavili 13 pitanja o iskustvima poput žudnje, pokušaja odvikavanja, „apstinencijskih kriza” ili izbjegavanja druženja zbog straha od pretjeranog jedenja. Na temelju odgovora zaključili su da dio ispitanika razvija obrasce ponašanja slične drugim vrstama ovisnosti.
„Čini se da ovisnost o visoko prerađenoj hrani prevladava među starijim odraslim osobama u Sjedinjenim Državama, posebice među ženama koje su bile adolescentice ili u ranoj odrasloj dobi kad se pogoršala nutritivna kvaliteta američke prehrambene ponude”, navode autori studije u časopisu Addiction.
Voditeljica istraživanja Lucy Loch podsjeća da su „današnji odrasli bili u ključnoj razvojnoj fazi kad se promijenio prehrambeni okoliš naše nacije”. Osamdesete su, dodaje tim, donijele agresivne marketinške kampanje za niskomasne kekse, gotova jela za mikrovalnu pećnicu i slične proizvode s visokim udjelom ugljikohidrata. Iako su se reklamirali kao pomoć pri kontroli težine, njihov „umjetno dizajnirani nutritivni profil potencijalno je pojačao ovisničke prehrambene navike”.
Znanstvenici upozoravaju da su visoko prerađene namirnice povezane s većim rizikom od kroničnih bolesti i preuranjene smrti. „Ostala istraživanja pokazuju jasne poveznice između konzumacije takvih proizvoda i rizika od kroničnih bolesti i preuranjene smrti, pa je važno istražiti ovisnost o visoko prerađenoj hrani u toj dobnoj skupini”, ističu.
Rezultati pojačavaju pritisak na javnozdravstvene institucije da razviju programe prevencije i odvikavanja, fokusirane upravo na generaciju koja je prva odrasla uz masovno dostupne „instant” zalogaje – i koja zbog toga sada nosi najveći teret njihovih posljedica.