JOHANNESBURG – G20 vođe okupili su se ovog vikenda u Južnoafričkoj Republici na prvom samitu te skupine održanom na afričkom tlu, odlučni braniti multilateralizam unatoč sve izraženijem povlačenju Sjedinjenih Država iz zajedničkih foruma.
Američka administracija Donalda Trumpa potpuno je bojkotirala skup, uz obrazloženje da se prioriteti Pretorije – jačanje trgovinske suradnje i borba protiv klimatskih promjena – kose s američkom politikom. Washington je uoči sastanka odbio da se u ime G20 usvoji bilo kakva zajednička izjava.
Unatoč tome, čelnici 19 gospodarstava, Europske unije i Afričke unije usuglasili su završnu deklaraciju u kojoj priznaju da se sastaju „u okolnostima rastuće geopolitičke i geoekonomske konkurencije i nestabilnosti, pojačanih sukoba i ratova, dubljih nejednakosti te sve veće globalne gospodarske neizvjesnosti i fragmentacije”.
„Ne prolazimo kroz tranziciju, nego kroz pukotinu”, rekao je kanadski premijer Mark Carney neposredno prije radne sjednice. „Previše se država povlači u geopolitičke blokove ili na bojišta protekcionizma, ali u svakoj pukotini leži odgovornost da se ponovno izgradi – nostalgija nije strategija.”
Domaćin, predsjednik Cyril Ramaphosa, priznao je „izazove”, no naglasio da G20 „potvrđuje vrijednost i relevantnost multilateralizma”. Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je, pak, da bi „G20 mogao biti na kraju jednog ciklusa” te pozvao da se skupina vrati strateškim gospodarskim temama.
Sjedinjene Države iduće će godine preuzeti domaćinstvo, a Trump planira samit održati u svom golf-odmaralištu na Floridi te, prema najavama, raspravu svesti isključivo na makroekonomska pitanja.
Od osnutka 1999., nakon azijske financijske krize, agenda G20 znatno se proširila – od klimatskih promjena i globalnog zdravlja do oružanih sukoba. Širenje tema donijelo je i dublje podjele, osobito oko rata u Ukrajini i sukoba Izraela i Hamasa.
Carney je podsjetio da se „težište svjetskog gospodarstva pomiče” prema globalnom Jugu. Taj pomak vidio se i u Johannesburgu: među pozvanim državama bile su brojne afričke i druge zemlje izvan stalnog sastava. Prema ocjeni južnoafričkog politologa Williama Gumedea, upravo je prisutnost novih aktera „udahnula novi život multilateralizmu” i neutralizirala američku prazninu.
Dok se svijet ubrzano fragmentira, južnoafrički samit poslužio je kao rijetka pozornica na kojoj su ključne ekonomije zajednički potvrdile da, barem zasad, nisu spremne odustati od razgovora za istim stolom.
