Ljetni prosvjedi koji su paralizirali Pariz razotkrili su duboku političku i ekonomsku krizu u Francuskoj, zemlji koja još donedavno slovi kao „motor Europe”.
• Štrajk kontrolora zračnog prometa uzrokovao je otkazivanje više od 40 % letova iz pariških zračnih luka. • Sindikalne i studentske skupine blokirale su glavne prometnice, željezničke kolodvore pa čak i dijelove podzemne željeznice. • Istodobno su se održavali mitinzi podrške Marine Le Pen te prosvjedi protiv nasilja nad manjinama i izraelske politike u Gazi.
Političku kulminaciju donosi glasovanje o povjerenju premijeru Françoisu Bayrouu najavljeno za ponedjeljak. Četvrti premijer od 2024. godine najvjerojatnije će izgubiti potporu parlamenta jer traži rezove od 44 milijarde eura u proračunu – potez na koji ni vladajuća koalicija ni oporba zasad ne pristaju.
Rekordna državna potrošnja
Međunarodni monetarni fond svrstao je Francusku na drugo mjesto u svijetu po obujmu državne potrošnje među zemljama s više od 150 000 stanovnika. Država troši čak 57 % svojega BDP-a, odmah iza ratom pogođene Ukrajine (74 %). Za usporedbu, Hrvatska je na 47,5 %.
Deficit iznosi 5,8 % BDP-a, a javni dug 116 %. Samo za kamate će se ove godine izdvojiti 66 milijardi eura, što je najveća pojedinačna stavka francuskog proračuna. Troškovi zaduživanja na deset godina skočili su na 3,5 %, razinu usporedivu s Italijom i Grčkom.
Kako je došlo do sloma
Analitičari podsjećaju da francuska država nekoć nije bila tako raskošna. Prekretnica je, tvrde, stigla s uvođenjem eura 2002. godine, kada je povjerenje u zajedničku valutu ohrabrilo političare da troše „bez straha od posljedica”. Poseban teret danas su mirovine: Francuzi prosječno provedu 25 godina u mirovini, gotovo najdulje u svijetu. Visoka su i izdvajanja za zdravstvo te lokalnu administraciju, dok se privatni sektor istodobno zaduživao gotovo podjednakim tempom.
Bez dogovora o rezovima
Bayrou pokušava uvjeriti parlament da su rezovi neminovni kako bi se izbjegla eventualna intervencija MMF-a, no ni lijevi ni desni populisti nisu spremni odustati od skupih predizbornih obećanja. Krajnje lijevi La France Insoumise i desni Rassemblement National zahtijevaju još veći deficit i vraćanje dobi za umirovljenje na 62, odnosno 60 godina.
Stanje blokira i predsjednički sustav. Dok predsjednik Emmanuel Macron upozorava da je zemlja „teško reformabilna”, rejting agencije već su snizile kreditnu ocjenu Parizu, a svako novo spuštanje poskupilo bi refinanciranje golemog duga.
Vojni paradoks
Unatoč ambicijama da bude europski sigurnosni stup, Francuska na obranu izdvaja tek 2 % BDP-a. Primjerice, jedna od domaćih tvornica bespilotnih letjelica potvrđuje da vojska posjeduje samo 14 dronova – brojka koja ilustrira ograničene kapacitete.
Što slijedi
Tradicionalne projekcije daju krajnjoj desnici veliku šansu na predsjedničkim izborima 2027. godine. Analitičari pritom strahuju da bi eventualna pobjeda Marine Le Pen, uz nastavak visoke potrošnje i nova zaduženja, mogla pretvoriti fiskalni problem u otvorenu dužničku krizu.
Za sada, međutim, pažnja nacije usmjerena je na ponedjeljak: padne li Bayrou, Francuska ulazi u još jednu rundu političkog vakuuma – baš u trenutku kada je svaki euro i svaki dan reforme dragocjen.
