U javnost je procurio navodni francusko-njemački non paper o krizi u Bosni i Hercegovini, čiji je sadržaj objavljen na dan 12. svibnja ove godine. Dokument, čiju je autentičnost teško potvrditi, raspravlja o ozbiljnoj ustavnoj krizi u BiH i napadu Republike Srpske na ustavni poredak zemlje, posebno nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku.
Cilj non papera je potaknuti europsku raspravu o odgovoru na postupke RS-a te stavlja naglasak na lokalnu odgovornost, ali i ograničeni vanjski utjecaj. Piše kako je ključna "ponovna i nepovratna integracija Republike Srpske u ustavni poredak BiH" i povratak bosanskih Srba funkcioniranju državnih institucija, kao i ispunjavanje preporuka Europske komisije za napredak u procesu pristupanja EU.
Predlaže se paket mjera, među kojima su:
- financijski pritisak (obustava projekata WBIF-a za RS, obustava novih prijedloga korisnih za RS)
- sankcije (koordinirane individualne zabrane putovanja i nacionalne mjere država članica)
- diplomatska izolacija čelnih ljudi RS-a, posebno Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića
Dokument naglašava potrebu da EU šalje jasne poruke o spremnosti za smirivanje tenzija ako dođe do promjene kursa RS-a, ali i na važnost angažmana s opozicijom i civilnim društvom unutar RS-a.
Francuska, za razliku od Njemačke, Austrije, Poljske i Litve, još nije uvela sankcije rukovodstvu RS-a, što dodatno komplicira zajednički europski pristup.
Profesor političke sociologije Eric Gordy ističe kako će Srbija morati jasno zauzeti stav prema ovom prijedlogu, posebno nakon što je predsjednik Aleksandar Vučić bio u Moskvi kod Vladimira Putina. Gordy smatra da Vučić sada ima vrlo ograničen prostor za manevriranje pred Europskom unijom: „Mislim da on računa na podršku Europe i u ekonomskom smislu i u odnosu prema antirežimskim protestima koji u Srbiji traju već šest mjeseci.”
Cijeli slučaj podiže tenzije na relaciji EU – RS, a Srbija se nalazi pred neugodnim izborom između europskog puta i savezništva s Moskvom.
