Nekoliko velikih francuskih tvrtki distanciralo se od zajedničkog pisma u kojem 46 vodećih poslovnih čelnika iz Francuske i Njemačke poziva na labavljenje europskih pravila o udruživanju poduzeća i ukidanje određenih ekoloških propisa kako bi se stvorili „europski industrijski prvaci”.
Pismo, upućeno francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu, nastalo je nakon zatvorenog sastanka izvršnih direktora dviju gospodarskih velesila početkom rujna u Evianu. Supotpisnici i su-autori bili su čelnik TotalEnergiesa Patrick Pouyanné i šef Siemensa Roland Busch.
Međutim, ubrzo nakon što je sadržaj pisma procurio u javnost, pojedine francuske kompanije počele su uzmicati:
- BPIFrance: Izvršni direktor Nicolas Dufourcq poručio je da se „ne smatra obvezanim” jer pismo nije ni vidio prije objave. „Nije bilo velikog truda oko tog pisma; nisam ga potpisao”, napisao je u priopćenju.
- Drugi francuski sudionik, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je podrijetlo pisma „pomalo nejasno” te da je „formulacija prilično oštra”, iako se u načelu ne protivi njegovu sadržaju.
Sam TotalEnergies nastojao je objasniti okolnosti nastanka dokumenta. Tvrtka navodi da su na posebnoj sesiji skupa u Evianu Pouyanné i Busch, kao supredsjedatelji, dočekali Macrona i Merza te da su ih obojica potaknula da „iznesu prioritete za povećanje konkurentnosti Europe”. Pismo, tvrde u TotalEnergiesu, sažima pet glavnih zaključaka iz rasprave.
Zahtjevi pisma
- Proširenje ovlasti Glavne uprave Europske komisije za tržišno natjecanje kako bi se kod spajanja u obzir uzimao globalni kontekst.
- Uklanjanje europskih pravila o transparentnosti opskrbnih lanaca.
- Općenito ublažavanje propisa koji, po mišljenju potpisnika, koče stvaranje „europskih prvaka”.
Njemačke kompanije, pak, ostale su jedinstvene. Glasnogovornik Deutsche Börsea naglasio je da je njihov šef Stephan Leithner sudjelovao u izradi dokumenta i da tvrtka u potpunosti podržava njegove zaključke. Slično je poručeno i iz Boscha, gdje pismo smatraju inicijativom „koju predvode tvrtke dvaju najvećih europskih gospodarstava” s ciljem jačanja konkurentnosti kontinenta.
Ni Elizejska palača ni njemačko predstavništvo pri EU nisu komentirali kontroverzu. U međuvremenu, sukob mišljenja među samim potpisnicima naglašava koliko je pitanje deregulacije osjetljivo – osobito kad se radi o balansu između industrijskog rasta i ekoloških standarda.
