Iako francuski premijer François Bayrou nakon gubitka glasovanja o povjerenju odlazi s dužnosti, a ministar financija Éric Lombard upozorava na prijetnju prekomjernog zaduživanja, ekonomisti poručuju da druga najveća ekonomija eurozone zasad nije pred rubom financijskog sloma.
„Francuska se suočava s političkom, a ne financijskom krizom”, ocjenjuje ekonomist Nicolas Véron, podsjećajući da bi – u krajnjem slučaju – pomoć pružio Europski stabilizacijski mehanizam, a ne Međunarodni monetarni fond kako sugerira Lombard.
• Prinos na desetogodišnje francuske obveznice iznosi 3,41 %, niže od talijanskih 3,50 % iako je trenutačno nadmašio grčke – više zbog oporavka povjerenja u Atenu nego zbog dramatičnog pogoršanja percepcije Pariza.
• Francuski BDP ove bi godine trebao porasti svega 0,6 %, dok razvijene ekonomije u prosjeku ciljaju na 1,4 % rasta.
• Proračunski manjak procjenjuje se na 5,6 % BDP-a, daleko iznad dopuštenih 3 %, a javni dug na 114,1 % BDP-a – gotovo dvostruko iznad europskog praga.
Politika koči gospodarstvo Nakon raspada vlade, Nacionalna skupština ostaje podijeljena između krajnje ljevice, centra i krajnje desnice, bez jasne većine za novog premijera ili potencijalne izvanredne izbore. Charlotte de Montpellier iz ING-a upozorava da će nova neizvjesnost „teško pritisnuti već ionako slabašan rast”.
Analitičarka Maria Demertzis napominje da stalna politička previranja otežavaju konsolidaciju javnih financija: „Treba vam vjerodostojan ekonomski i politički put. Ako svako malo imate krizu, problem postaje nerješiv.”
Ipak, dio stručnjaka vidi i pozitivnu stranu: prvi put nakon dva desetljeća fiskalna održivost postala je središnja tema francuske javne rasprave. „To što se o dugu konačno ozbiljno raspravlja, dugoročno je dobra vijest”, tvrdi Véron.
No upozorenje ostaje jasno: gospodarstvo koje se procjenjuje na tri bilijuna eura preveliko je da bi ga EU lako spašavala. Ako Pariz ne pronađe stabilnu političku platformu za rezanje deficita, sadašnji mir na tržištima mogao bi biti samo zatišje pred buru.
