Britanski znanstvenici s University Collegea London i King’s Collegea analizirali su podatke gotovo 5000 ispitanika starijih od 50 godina i prvi put usporedili kako različite vrste kroničnog stresa utječu na tijelo u poznijoj dobi.
• Najrizičniji stresor – novac
Istraživači su promatrali šest najčešćih dugotrajnih stresnih situacija – financijske poteškoće, brigu o teško bolesnoj osobi, vlastiti invaliditet, težak gubitak u obitelji, kroničnu bolest i razvod. Pokazalo se da je upravo financijski stres najsnažnije povezan s nepovoljnim promjenama u imunosnom, živčanom i hormonalnom sustavu.
• Biomarkeri upozorenja
U krvi sudionika mjerili su kortizol, C-reaktivni protein (CRP), fibrinogen te inzulinu slični faktor rasta 1 (IGF-1). Visoke ili poremećene vrijednosti tih biomarkera upućuju na upale, ubrzano starenje i narušen odgovor imunosnog sustava.
• 60 % veća vjerojatnost visokog zdravstvenog rizika
Osobe koje su navele jedino financijske probleme imale su 60 % veću šansu da u iduće četiri godine razviju visokorizičan zdravstveni profil. Svaki dodatni stres – primjerice razvod – povisio je tu vjerojatnost za daljnjih 19 %.
• Učinak neovisno o dobi, spolu i načinu života
Povezanost financijskog stresa i lošijeg zdravlja ostala je čvrsta čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir genetske razlike, socioekonomski status, dob, spol i životne navike ispitanika.
• Širi društveni odjek
Epidemiologinja Odessa Hamilton opisuje financijski stres kao „invazivan“ – on može potaknuti obiteljske sukobe, socijalnu isključenost, pa čak i beskućništvo ili glad.
Autori ističu da kronični stres potiče hormonalne promjene i imunosne reakcije koje dugoročno pogoršavaju tjelesno i mentalno zdravlje. Rad je objavljen u znanstvenom časopisu Brain, Behavior and Immunity.