Financijska agencija (FINA) objavila je na platformi Info.BIZ detaljne podatke o ukupnim prihodima nogometaša iz SuperSport HNL-a za 2025. godinu. Budući da su profesionalni igrači u Hrvatskoj registrirani kao mali ili mikro poduzetnici, javno moraju prijaviti sve primitke – od klupskih plaća do sponzorskih aranžmana – što pruža rijedak uvid u stvarnu financijsku sliku domaće lige.
Dinamova piramida: Pjaca najplaćeniji iako je otišao
• Marko Pjaca – 2,17 mil. € bruto / 1,68 mil. € neto
• Bruno Petković – 1,54 mil. € / 1,19 mil. €
• Josip Mišić – 1,24 mil. € / 845.120 €
Iza tri vodeća slijede Arijan Ademi (690.467 € neto) i Samy Mmaee (780.955 € bruto; 670.938 € neto), čiji se učinak često navodi kao razočaranje u odnosu na ulaganje.
U gornjem platnom razredu nalaze se i Sandro Kulenović (697.241 € bruto), Ronaël Pierre-Gabriel (666.442 €), Miha Zajc (596.562 €) te Dino Perić (601.087 €), iako stoper zbog ozljeda nije nastupio gotovo tri sezone.
Srednji sloj čine Dejan Ljubičić i Juan Córdoba s identičnih 551.512 € prihoda, premda više nisu u ozbiljnim planovima kluba. Među niže plaćenima su Niko Galešić (509.727 €), Ismaël Bennacer (427.169 €) i Stefan Ristovski (413.619 €), dok Luka Stojković bilježi neobično veliku razliku između bruto (521.766 €) i neto iznosa (217.414 €).
Na samom dnu ljestvice Dinama nalaze se Monsef Bakrar (192.016 € bruto), Cardoso Varela (178.952 €) i Marko Soldo (274.583 €), što dodatno naglašava platni jaz unutar momčadi.
Hajduk: Livaja daleko ispred konkurencije
U Splitu je hijerarhija znatno jasnija. Marko Livaja prednjači s 1,71 mil. € bruto (1,29 mil. € neto), što ga svrstava među najplaćenije igrače lige. Slijedi Filip Krovinović sa 624.948 € bruto i 489.740 € neto, dok su ostali Hajdukovi nogometaši znatno skromniji:
• Ante Rebić – 187.500 € bruto / 137.850 € neto
• Ivica Ivušić – 239.254 € / 135.075 €
Šira slika: jaz između zvijezda i ostatka lige
Podaci FINA-e pokazuju oštar raskorak između nekolicine zvijezda i većine ostalih igrača. U Dinamu se ističu i skupi promašaji te nogometaši izvan kadra koji i dalje ostvaruju respektabilne prihode, dok Hajduk ima jasnog vođu u Marku Livaji, ali znatno pliću platnu strukturu.
Istodobno, neke plaće ne prate učinak na terenu, osobito kod nogometaša koji su prošlu sezonu proveli na posudbi ili izvan pogona zbog ozljeda. Objavljene brojke tako otvaraju pitanje održivosti ovakvih ulaganja u HNL-u i mogu poslužiti kao polazište za raspravu o budućem financijskom modelu hrvatskog klupskog nogometa.