Sve intenzivnija „informacijska buka” i lavina proturječnih poruka s društvenih mreža, medija i političkih govornica potkopavaju povjerenje u činjenice, a time i samu demokraciju, upozorava izv. prof. dr. sc. Marko Jurjako s Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Prema njegovu prikazu, pojam „postistina” prvi je u javni prostor 1992. uveo američki scenarist Steve Tesich analizirajući reakcije građana na aferu Iran-Contras i Prvi zaljevski rat. Tesich je zaključio da su mnogi spremni „živjeti u svijetu službenih narativa” umjesto suočavanja s neugodnim činjenicama.
Jurjako primjećuje da se izraz danas koristi nešto drukčije: ljudi o istinitosti tvrdnji nerijetko sude prema tome poklapaju li se s njihovim uvjerenjima oblikovanima emocijama, pristranostima i identitetima. Digitalne platforme taj proces ubrzavaju, a lažne vijesti – dizajnirane da izazovu bijes ili strah – šire se brže od provjerenih informacija. Posljedice su rast populizma, polarizacija i fragmentacija javnog prostora.
Umjesto ravnodušnosti, mnoštvo oprečnih tvrdnji kod mnogih stvara nesigurnost, tjeskobu i osjećaj da nije jasno kome vjerovati. Jurjako upozorava da učestalo korištenje riječi „postistina” može nenamjerno normalizirati uvjerenje da razlikovanje istine i laži više nije važno, čime se otvara put opasnom relativizmu.
„Intelektualni integritet zahtijeva da se odupremo tom trendu”, poručuje riječki filozof. Kao ključne protumjere navodi jačanje znanstvenih institucija i metoda provjere činjenica, uz posebnu ulogu društvenih i humanističkih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i razvoju kritičkog mišljenja. Tek kombinacija empirijske provjere, argumentirane rasprave i kvalitetnog obrazovanja, smatra, može suzbiti dezorijentaciju koju danas opisujemo terminom „postistina”.