Fotografije smeđih mrlja i plutajućeg otpada usred gradskih luka uznemirile su lokalno stanovništvo, ali i stručnjake za pomorsko gospodarstvo. Nova analiza, koju potpisuje kap. Milo Miklaušić, otkriva da se zagađenje fekalijama pojavljuje već u proljeće – mjesecima prije nego što nautički turizam dosegne vrhunac.
Prema izvješću, fekalni sadržaj i higijenski otpad redovito se gomilaju u lučkim bazenima, što upućuje na ozbiljne infrastrukturne, nadzorne i pravne propuste. Jadransko je more još 2005. dobilo status Posebno osjetljivog morskog područja, što podrazumijeva "nultu toleranciju" na ispuštanje nepročišćenih voda. Unatoč tomu, analiza navodi da se MARPOL-ova pravila i europske direktive sustavno krše.
Ključni izvori onečišćenja
- stacionirana plovila koja zimuju u lukama i izravno ispuštaju crne vode;
- nedostatak zimskog nadzora lučkih kapetanija i inspekcija;
- nedovoljno ili nefunkcionalno prihvatno postrojenje za fekalije u mnogim županijskim lukama.
Iako Direktiva (EU) 2019/883 obvezuje države članice na dostatne lučke kapacitete za prihvat otpada, autor izvješća tvrdi da „raspoloživa oprema često nije dostatna za učinkovito pražnjenje crnih i sivih voda”. Hrvatski Zakon o zaštiti mora predviđa i novčane kazne za prekršitelje, no u praksi se sankcije rijetko izriču, osobito izvan turističke sezone.
Tko je dužan što učiniti
- Vlasnici i skiperi moraju imati certificirane spremnike i potvrde o pražnjenju.
- Županijske lučke uprave obvezne su osigurati funkcionalne prihvatne stanice i redovito pratiti kakvoću mora.
- Lokalna samouprava mora intervenirati kad se zagađenje prijavi i transparentno objavljivati rezultate analiza.
Posljedice ignoriranja problema Osim estetskog šoka, fekalno zagađenje nosi ozbiljne javnozdravstvene rizike, narušava ugled hrvatskog nautičkog turizma te potencijalno otvara prostor za odštetne tužbe ribara i turističkih zajednica. Autori izvješća upozoravaju da ponavljanje takvih propusta dovodi u pitanje vjerodostojnost Hrvatske u provedbi međunarodnih ekoloških standarda.
Preporučene mjere
- hitna inventarizacija svih prihvatnih stanica;
- uvođenje stalnog, javno dostupnog monitoringa kakvoće vode;
- pojačane inspekcije u predsezoni;
- edukacijske kampanje za nautičare;
- bolja koordinacija ministarstava mora, okoliša i komunalnog gospodarstva.
Ako se preporuke ne provedu prije ljetne navale jahti i kruzera, stručnjaci upozoravaju da bi miris i vizualna slika fekalija u srcu naših luka mogli postati neugodna razglednica Jadrana – s ozbiljnim posljedicama za turizam, ribarstvo i zdravlje građana.