Na 38. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Primorsko-goranske županije ključna tema bila je rastuća pojava nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja iznijela je zabrinjavajuće brojke: prošle je godine institucija zaprimila gotovo 9 000 pritužbi, čak 21 % više nego godinu ranije. U vrhu su prijave vezane uz radne odnose i diskriminaciju.
„Sve više radnika u Hrvatskoj prijavljuje različite oblike uznemiravanja, bilo da je riječ o mobingu ili diskriminaciji”, upozorila je Kesonja. Razlikuje se, kaže, nepovoljno postupanje temeljeno na osobnim obilježjima (diskriminacija) od sustavnog zlostavljanja nevezanog uz te osobine (mobing). Napadi ne dolaze isključivo od nadređenih – ponekad ih pokreću kolege, pa čak i podređeni.
Kesonja je pozvala na jaču zakonsku zaštitu, najavljujući da bi se potrebne izmjene mogle ugraditi u nadolazeće dopune Zakona o radu. Donošenje zasebnog zakona o mobingu, ocijenila je, manje je izgledno.
Posebno je istaknula ranjiv položaj stranih radnika iz trećih zemalja. Među njihovim najčešćim pritužbama su neisplata plaća ili isplata dijela zarade „na ruke”, nezakoniti prekovremeni sati, uskraćivanje odmora te rad bez valjanih dozvola i osiguranja. Evidentirani su i drastični slučajevi prijetnji otkazom, zlostavljanja i oduzimanja putovnica.
„Ti se radnici često ne snalaze u jeziku, ne poznaju svoja prava ni mehanizme zaštite. Zato edukaciju o radničkim pravima moramo prilagoditi njima”, naglasila je.
Procedura za žrtve mobinga započinje prijavom poslodavcu ili osobi zaduženoj za zaštitu dostojanstva. Ako reakcija izostane, radnik može potražiti sudsku zaštitu. Pomoć nudi i Udruga mobbing te sindikati, dok Pučka pravobraniteljica, kako je napomenuto, ne pruža pravno zastupanje.
Sudionici sjednice zaključili su da je nužno pojačati informiranje i prevenciju kako bi se svako zlostavljanje na poslu brzo prepoznalo i sankcioniralo, a poslodavci pritom nose ključnu odgovornost.