BERLIN – Gotovo dvije godine nakon početka izraelske ofenzive na Gazu, europsko raspoloženje prema Tel Avivu dramatično se mijenja.
• Konzervativni bečki list Die Presse, čiji je nekadašnji novinar bio osnivač cionizma Theodor Herzl, pozvao je Austriju da prizna palestinsku državu i time „učini korak prema okončanju rata u Gazi”.
• Europska komisija je u ponedjeljak predložila isključivanje izraelskih subjekata iz programa Horizon Europe, što bi bilo prvo konkretno europsko sankcioniranje Izraela od listopada 2023. Istodobno se pod pojačanom lupom našao i Sporazum o pridruživanju EU-Izrael iz 2000., ključni okvir za trgovinu i politički dijalog.
• Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će u rujnu, na Općoj skupštini UN-a, jednostrano podržati priznanje Palestine. Pariz trenutačno su-domaćin trodnevne UN-ove konferencije o provedbi rješenja o dvije države.
• Oko 20 država članica – među njima Nizozemska, Poljska i, iznenađujuće, Austrija – prošlog je tjedna potpisalo deklaraciju kojom poručuju: „Rat u Gazi mora završiti sada.”
• Njemačka, tradicionalno najbliži europski saveznik Izraela, također pooštrava retoriku. Kancelar Friedrich Merz u telefonskom razgovoru s Benjaminom Netanyahuom izrazio je „veliku zabrinutost zbog katastrofalne humanitarne situacije”, a nakon sastanka užega kabineta više nije isključio potporu sankcijama.
– Prema YouGovovu indeksu naklonjenosti, Njemačka ostaje najproizraelskija zemlja u zapadnoj Europi, no trend se okreće: neto popularnost Izraela pala je na –44 %, najnižu razinu otkako se mjerenje provodi. Prvi put više Nijemaca suosjeća s Palestincima nego s Izraelcima.
– Nezadovoljstvo izbija i unutar diplomacije: 130 zaposlenika Ministarstva vanjskih poslova formiralo je internu mrežu koja od šefa diplomacije Johannesa Wadephula traži oštriji kurs i moguće sankcije.
• Pet europskih država dosad je obustavilo barem dio dozvola za izvoz oružja Izraelu. Njemačka, najveći pojedinačni dobavljač te opreme (prema SIPRI-ju opskrbljuje trećinu izraelskog uvoza teškog naoružanja), još nije povukla taj potez.
• Velika Britanija ukinula je dio licenci i sankcionirala izraelske ministre, ali podaci pokazuju da tisuće vojnih artikala i dalje završavaju u Izraelu. Španjolska predvodi skupinu koja traži aktiviranje klauzule o ljudskim pravima iz Sporazuma o pridruživanju i suspenziju trgovinskih pogodnosti.
• Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas upozorila je da je „ubijanje civila koji čekaju hranu u Gazi neopravdano” te poručila da „sve opcije ostaju na stolu” ako Izrael ne ispuni obećanja o povećanju humanitarne pomoći.
Glavni europski adut ostaje trgovina: Unija je najveći izraelski trgovački partner s oko trećinom ukupne razmjene. Ako politički pritisak nastavi rasti, Bruxelles bi uskoro mogao posegnuti upravo za tim polugama – od znanstvenih fondova do carinskih pogodnosti – kako bi Tel Aviv natjerao na promjenu kursa u Gazi.
