Europski parlament usvojio je u srijedu novu Rezoluciju o Srbiji, kojom je oštro osudio sve dublju političku polarizaciju i državnu represiju pod režimom predsjednika Aleksandra Vučića. Dokument, iza kojeg stoje tri najveće parlamentarne skupine, traži hitne demokratske reforme i sankcioniranje odgovornih za niz kršenja ljudskih prava.
Rezolucijom se posebno naglašava potreba za „sveobuhvatnim i transparentnim pravnim postupkom” oko rušenja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, nesreće u kojoj je prije gotovo godinu dana poginulo 16 osoba. Europarlamentarci zahtijevaju da se krivci privedu pravdi, a obiteljima žrtava pruži zadovoljenje.
Istodobno se pruža snažna potpora studentima i građanima koji mirno prosvjeduju, dok se vlasti prozivaju zbog govora mržnje, propagande protiv Europske unije i proruske retorike kojom, prema ocjeni Rezolucije, vladajući mediji i dužnosnici raspiruju podjele.
Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je Bruxelles ovoga puta uputio najozbiljniju poruku Beogradu do sada. „To je važan dokument i konačan signal da ovaj saziv misli ozbiljno s kritikom režima Aleksandra Vučića”, kazao je, dodajući da je „očito da je taj dokument u Srbiji stvorio veliku zabrinutost”.
Gjenero podsjeća da je isti dan u Beogradu došlo do pucnjave ispred Doma Narodne skupštine, gdje je 70-godišnji Vladan Anđelković upucao muškarca i zapalio prostor. Analitičar taj čin opisuje kao pokušaj skretanja pozornosti: „Potpuno je jasno da je taj čin bio usmjeren isključivo prema tome da se spriječi bilo kakva ozbiljna rasprava u srbijanskom društvu o ovoj rezoluciji.”
U Rezoluciji se ponovno problematizira i izborni proces u Srbiji. Prethodni su izbori, podsjeća se, bili obilježeni pritiscima na birače i kupovinom glasova, dok su elektronički mediji – u velikoj mjeri pod kontrolom vlasti – ocijenjeni kao ključna prepreka slobodnim izborima. EU je ranije pozdravila Vučićevo obećanje o formiranju novog Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM), no tijelo još nije zaživjelo, a analitičari upozoravaju na nova namještanja kojima bi se ojačala kontrola nad eterom.
„Makinacije koje režim radi nisu nove, ali sada je sve za oktavu oštrije nego prije”, zaključuje Gjenero, upozoravajući da bi daljnji pritisak na jedini veći opozicijski medijski koncern u zemlji mogao dodatno pogoršati ionako napetu političku klimu.
Bruxelles će, stoji u dokumentu, nastaviti budno motriti stanje građanskih prava, medijskih sloboda i izbornog procesa, dok se Beograd suočava s porukom da je napredak prema Uniji moguć samo uz opipljive demokratske promjene.
