Washington, 19. veljače 2026.
Inauguralni sastanak novookovanog „Vijeća za mir“ predsjednika Donalda Trumpa u četvrtak će u američku prijestolnicu dovesti desetke državnih izaslanstava – ali ne i vodeće europske saveznike. London, Berlin, Pariz i Bruxelles odbili su poziv, uz kritike na račun netransparentnog financiranja i nejasnog političkog mandata tijela kojemu Trump namjenjuje središnju ulogu u obnovi Gaze i rješavanju drugih svjetskih kriza.
Trumpova administracija najavila je da će skup, održan u preimenovanom Institutu Donalda J. Trumpa za mir, uvelike služiti kao donatorska runda. Predsjednik se pohvalio kako su sudionici obećali više od 5 milijardi dolara za obnovu Gaze te „tisuće pripadnika Međunarodnih stabilizacijskih snaga i lokalne policije“. No, iz Europske komisije je potvrđeno da Ursula von der Leyen neće doći, a istu su odluku donijeli i čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Francuske. Vatikan je pak objavio da se neće pridružiti vijeću jer, kako je istaknuo kardinal Pietro Parolin, krizama bi prvenstveno trebao upravljati UN.
Među onima koji dolaze nalaze se izaslanstva iz Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Turske, Jordana i Katara, ali i države s minimalnim doticajem s Bliskim istokom – od Argentine i Paragvaja do Kazahstana. Donacija od milijardu dolara, prema dokumentima inicijative, jamčila bi stalno mjesto u vijeću, što mnogi analitičari tumače kao kupovinu političkog utjecaja.
„Impresivna obećanja, upitna provedba“
Stručnjaci upozoravaju da spektakularna najava ne rješava ključna pitanja: tko će upravljati Gazom, tko će osiguravati red na terenu i kako brzo dopremiti humanitarnu pomoć. „Možete prikupiti zamamna obećanja, ali jedno je obećati, a drugo isporučiti“, ocijenio je bivši američki diplomat Aaron David Miller.
U Izraelu je premijer Benjamin Netanyahu potpisao podršku ideji, ali u Washington ipak šalje ministra vanjskih poslova Gideona Saara, nastojeći zadržati naklonost krajnje desnice u izbornoj godini. Skepsa je golema i među humanitarnim organizacijama: dotok pomoći u Gazu ostaje ograničen, dok popis zabranjenih „dvojne namjene“ i dalje uključuje gotovo sve što sadrži metal, pa i obične šipke za šatore.
Plan od 100 dana zaglavio u Kairu
Prije mjesec dana Trumpov zet Jared Kushner predstavio je ambiciozni „plan mira i oporavka u 100 dana“, no 15-ero imenovanih tehnokrata Nacionalnog odbora za upravljanje Gazom (NCAG) i dalje čeka u Kairu. U objavi na mreži X poručili su da ne žele biti „marionete“ bez jasnih ovlasti, budžeta i jamstava sigurnosti. Ni visoki predstavnik za Gazu Nickolay Mladenov zasad nije objasnio kako bi strukture na terenu trebale funkcionirati.
Indonezija je ponudila 8 000 vojnika za buduće Međunarodne stabilizacijske snage (ISF), čak se priprema i vojarna unutar Gaze, ali za sada je – prazna. Diplomati upozoravaju da raspoređivanje nema izgleda bez dogovora o razoružanju Hamasa i povlačenju izraelske vojske.
Na terenu, izvještaji govore o nastavku rušenja zgrada i pomicanju tzv. žute linije dublje u Pojas Gaze. „Čini se da smo zapeli u obrascu ‘upravljanja konfliktom’, umjesto njegova rješavanja“, kaže Sam Rose iz agencije UNRWA.
Pitanje legitimiteta
Odluka ključnih europskih saveznika i Vatikana da ostanu po strani otežava Trumpu pokušaj da projekt prikaže kao globalnu koaliciju. Kritičari tvrde da Vijeće za mir nastoji preuzeti ulogu postojećih međunarodnih institucija te Trumpu omogućiti da mu predsjeda i nakon predsjedničkog mandata.
Hoće li četvrtkov skup donijeti „brze i opipljive pomake“, kako poručuju organizatori, pokazat će se uskoro. No ako humanitarna slika na terenu ostane nepromijenjena, upozoravaju analitičari, krhki kredibilitet Vijeća mogao bi se raspasti brže nego što je nastao.
