Europa je ubrzala ciklus monetarnog popuštanja — od Švicarske do Švedske kamatne su stope ovoga tjedna pale kako bi se zaustavilo usporavanje gospodarstva potaknuto carinama koje nameće Washington.
• Švicarska narodna banka spustila je referentnu stopu s 0,25 na 0,0 posto, upozorivši da je rast „vjerojatno usporen i ostat će prigušen”. Inflacija je u svibnju već skliznula na –0,1 posto. • Riksbank je srezala svoju stopu za četvrtinu boda, na 2,0 posto, uz ocjenu da je „oporavak koji je započeo lani izgubio zamah”. • Norges Bank, koja je odustajala od popuštanja još od postpandemijskog skoka cijena, sada je odustala od otpora i signalizirala dodatna rezanja do kraja godine.
Rezovi se nadovezuju na ranije poteze Europske središnje banke, koja je kamatu smanjila osmi put u godinu dana, te Bank of England koja je u svibnju već povukla isti potez. Sve institucije u posljednjim su tjednima revidirale prognoze rasta naniže; ECB sada očekuje inflaciju od 1,6 posto iduće godine, ispod vlastitog cilja od 2 posto do 2027.
Za razliku od Europe, američki Fed još nije posegnuo za smanjenjem. Ciljani raspon federalnih fondova ostao je na 4,25–4,50 posto. Predsjednik Fed-a Jerome Powell poručio je: „Everyone that I know is forecasting a meaningful increase in inflation in coming months from tariffs because someone has to pay for the tariffs.” Dodao je da je obveza Feda „keep longer-term inflation expectations well anchored”.
Sjedinjene Države zasad mogu tolerirati čekanje zahvaljujući rastu koji Powell naziva „solidnim” i nezaposlenosti od 4,2 posto. No predsjednik Donald Trump javno pritišće Fed i nazvao je Powella „numbskull”, poručivši da će „možda morati nešto prisiliti” ako se kamate uskoro ne spuste.
Na europskoj strani Atlantika udar carina najprije osjećaju izvoznici. Nakon što su požurili isporučiti robu prije uvođenja tarifa, sada se suočavaju s praznim narudžbama. Dodatni udarac stiže kroz snaženje eura, funte i franka — dolar je od početka godine oslabio gotovo 9 posto prema glavnim valutama, što uvoz energije i sirovina čini jeftinijim, ali i snižava inflaciju.
Predsjednik SNB-a Martin Schlegel priznao je da bi, ako franak i dalje bude utočište investitora, mogao ponovno uvesti negativne stope: „We will not take the decision to go negative lightly.”
Analitičar ING-a Carsten Brzeski sažima trenutnu dinamiku: snažniji europski tečajevi postaju „važan pokretač dezinflacijskih pritisaka u Europi”. Za sada, kreatori politike u Frankfurtu, Londonu, Bernu, Stockholmu i Oslu računaju da je slabljenje gospodarske aktivnosti hitnije pitanje od moguće buduće inflacije – i stoga se pripremaju na daljnja rezanja kamata.