Na današnji dan prije 75 godina, 4. studenoga 1950., u Rimu je potpisan dokument koji je zauvijek promijenio pravni pejzaž Staroga kontinenta – Europska konvencija o ljudskim pravima. Od tada do danas ratificiralo ju je svih 46 država članica Vijeća Europe, a njezin čuvar, Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu, razmotrio je više od milijun predmeta.
„Riječ je o „pravnom instrumentu jednog političkog projekta koji teži idealima mira i pravde”, istaknuo je predsjednik Suda Mattias Guyomar uoči obljetnice. Francuz na čelu ESLJP-a podsjetio je da Konvencija nastavlja biti „vrlo relevantna” unatoč izazovima s kojima se danas suočava vladavina prava.
Dokument je proizašao iz odlučnosti poslijeratnih vlada da spriječe ponavljanje zločina Drugoga svjetskog rata. Početnim katalogom apsolutnih prava – poput zabrane mučenja ili ropstva – te ograničivih sloboda, Konvencija je postavila temelj europske pravne arhitekture. Kasniji protokoli dodali su ukidanje smrtne kazne, zaštitu imovine, pravo na slobodne izbore i slobodu kretanja.
Sud u Strasbourgu, osnovan 1959., čine 46 sudaca, po jedan iz svake države članice. Kada institucija utvrdi povredu Konvencije, država mora isplatiti odštetu i promijeniti zakone kako se ista povreda ne bi ponovila. Zahvaljujući presudama ESLJP-a:
• dekriminalizirani su homoseksualni odnosi među odraslima; • izjednačena su nasljedna prava djece rođene u i izvan braka; • zajamčeno je pravo na odvjetnika od prvog sata policijskog pritvora.
Sud je posljednjih godina proširio primjenu Konvencije na teme koje potpisnici 1950. nisu mogli predvidjeti – od digitalnih tehnologija i bioetike do klimatskih promjena i migracija. Guyomar podsjeća da je ESLJP bio prvi međunarodni sud koji je državama naložio „poduzimanje mjera za zaštitu, uključujući buduće generacije, od negativnih učinaka klimatskih promjena”.
Isti je sud proglasio Rusiju odgovornom za sustavna kršenja prava u ukrajinskim regijama od aneksije Krima 2014. do invazije 2022. godine. „Danas se dovode u pitanje multilateralizam, regulacija putem zakona i ponekad čak i sama vladavina prava”, upozorava Guyomar. Stoga smatra da je ključno „učiniti Sud vidljivijim, a Konvenciju pristupačnijom kako bi ljudi razumjeli da je sustav osmišljen za njih”.
U čast 75. obljetnice, ESLJP večeras u 18 sati organizira svečanu ceremoniju u Strasbourgu – istom gradu iz kojeg posljednjih sedam desetljeća čuva obećanje dano 1950.: da se slobode stečene mukom neće izgubiti šutnjom.