Snažne kritike Beogradu stigle su u utorak s plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu, gdje se raspravljalo o „polarizaciji i pojačanoj represiji” u Srbiji godinu dana nakon katastrofe na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi.
Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos otvorila je raspravu porukom da je „u srbijanskom i našem interesu da demokratska Srbija uđe u Uniju, ali da bi se to dogodilo očekuju se konkretni koraci u demokratskim načelima i reformama”. Naglasila je da se od države kandidatkinje očekuje poštovanje vladavine prava, slobode medija i ljudskih prava te upozorila da „bliski odnosi s Moskvom i Pekingom koje prate kritike prema EU-u” nisu kompatibilni s europskim putem.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula podsjetio je da tragedija u Novom Sadu „dokazuje da korupcija nije običan kriminal” jer „uništava institucije i, nažalost, odnosi živote”. Optužio je vlast u Beogradu za odstupanje od temeljnih vrijednosti Unije: „Nije Europa iznevjerila Srbiju, vlast u Srbiji iznevjerava svoje građane.”
U ime Europske pučke stranke Reinhold Lopatka poručio je da će „europska budućnost Srbije ovisiti o istini i odgovornosti – žrtve Novog Sada zaslužuju pravdu”, dodavši da napredak u pristupanju mora biti vezan uz „puno poštovanje demokracije, vladavine prava, neovisnosti pravosuđa i medija te politički pluralizam”.
S druge strane, zastupnici krajnje desnih klubova branili su predsjednika Aleksandra Vučića. Austrijanac Harald Wilimsky opisao je Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbána kao „ponosne domoljube” protiv „briselskih besmislica”, dok je Tomasz Froelich ustvrdio da politika EU-a gura Beograd „u naručje Azije” i pozvao Bruxelles da „drži ruke dalje od Srbije”.
Hrvatski europarlamentarci posebno su bili oštri. Gordan Bosanac istaknuo je da su masovni studentski prosvjedi pokazali „nevjerojatnu količinu mladih” spremnih pauzirati školovanje radi borbe za pravdu te predložio „slobodne i pravedne prijevremene izbore” kao izlaz iz krize.
HDZ-ovi zastupnici Tomislav Sokol, Karlo Ressler i Sunčana Glavak zaključili su da „Vučićeva Srbija ne zadovoljava kriterije za članstvo”. Sokol je predsjednika Srbije nazvao „autokratom i provoditeljem velikosrpske ideologije”, Glavak upozorila da je Beograd „po potrebi koketan prema EU-u, ali istodobno i prema Rusiji i Kini”, a Ressler ocijenio da se režim „sve više odmiče od europskih vrijednosti i vladavine prava”.
Od Srbije se, poručeno je u Strasbourgu, očekuje jasna strateška odluka: ili će se okrenuti reformama i europskim standardima ili će put prema članstvu ostati blokiran.
