Europa traži vlastiti put nakon Minhenske konferencije sigurnosti

MÜNCHEN – Godišnja Minhenska konferencija sigurnosti ponovno je pokazala koliko su odnosi između Europe i Sjedinjenih Država prolazni, a istodobno nezaobilazni. Nakon burnih izjava iz 2025., europski čelnici ove su godine stigli s, kako je rekao francuski predsjednik Emmanuel Macron, „momentom buđenja” i porukom da je „vrijeme da se Europa probudi”.

1. Nuklearni štit „made in Europe”
   Macron i njemački kancelar Friedrich Merz najavili su početak razgovora o europskom nuklearnom odvraćanju koje bi smanjilo ovisnost o američkom kišobranu. Ideja je dobila diskretnu potporu Londona: britanski premijer Keir Starmer poručio je da Ujedinjeno Kraljevstvo „više nije Britanija brexitskih godina” te zagovara tješnju obrambenu suradnju s kontinentom.

2. Rubio u mirnijem tonu, Kallas uzvraća
   Američki državni tajnik Marco Rubio nastupio je pomirljivo: „The US is deeply tied to Europe, and our futures have always been linked and will continue to be.” No šefica europske diplomacije Kaja Kallas upozorila je na „moderno euro-bashanje” iz Washingtona i podsjetila da su europske vrijednosti i dalje uzor „kada putujem svijetom”.

3. Grenlandsko pitanje ponovno živo
   Na marginama skupa danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen proveli su 15 minuta u razgovoru s Rubiom. Iako je susret opisala kao „konstruktivan”, Frederiksen je dan poslije izjavila da vjeruje kako bivši američki predsjednik Donald Trump i dalje „želi posjedovati Grenland”.

4. Ukrajina bez velikog iskoraka
   Rubio je preskočio sastanak posvećen Ukrajini, ali je izdvojio vrijeme za razgovor s Volodimirom Zelenskijem. Ukrajinski predsjednik ponovio je kako su „vjerodostojna sigurnosna jamstva” nužan preduvjet za bilo kakav mirovni sporazum, no konkretni pomaci nisu objavljeni.

5. Pogled prema američkim izborima 2028.
   Među demokratskim zvijezdama koje su se pojavile u Münchenu najviše pozornosti privukla je Alexandria Ocasio-Cortez. Njezina poruka europskim liderima – da zauzmu čvršći stav prema Trumpu – potaknula je nagađanja o mogućoj predsjedničkoj kandidaturi 2028., iako službene potvrde nema.

Zaključak
Ovogodišnja konferencija nije ponudila spektakularne preokrete, ali je ogolila ključne fault-linije: europsku želju za strateškom autonomijom, američku potrebu za partnerstvom unatoč unutarnjim podjelama te trajnu neizvjesnost oko Ukrajine i Arktika. Hoće li se iz govora i kulisnih sastanaka izroditi konkretne politike, pokazat će mjeseci pred nama.