Neurološki i mentalni poremećaji već su vodeći uzarok smrtnosti i onesposobljenosti u svijetu, a njihovo liječenje troši sve veći dio proračuna zdravstvenih sustava. Unatoč tomu, europska je ulaganja u zdravlje mozga i dalje teško zbrojiti i – prema mnogim stručnjacima – premala za izazov koji slijedi.
Od 2014. do danas Bruxelles je za istraživanje i inovacije na području mozga izdvojio 7,4 milijarde eura, tek malo manje od 8,1 milijarde namijenjene onkologiji. Ako se uračunaju programi koji se djelomično preklapaju s drugim područjima, ukupan iznos EU-a penje se na 9,2 milijarde eura. No to obuhvaća samo zajednički proračun; koliko dodatno ulažu pojedine države članice nitko ne zna – a okvirni podaci govore da europski programi čine tek oko šest posto ukupnih istraživačkih ulaganja na kontinentu.
Slika postaje još oštrija u usporedbi sa Sjedinjenim Državama. Tamo je proračun Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) namijenjen neuroznanosti od 2008. do 2024. porastao s 4,2 na 10,5 milijardi dolara, pa je samo prošle godine Washington u to područje uložio onoliko koliko EU izdvaja u desetljeću.
EU-ovu fragmentiranost i manjak dugoročnog planiranja u svojim su analizama istaknuli i autori strategija Heitor, Letta i Draghi. Oni upozoravaju da se zbog rascjepkanog financiranja teško privlače globalna klinička ispitivanja i stranica ulaganja.
Desetogodišnje partnerstvo od 500 milijuna eura
Kao odgovor na kritike Komisija i države članice osnivaju Europsko partnerstvo za zdravlje mozga (EP Brain Health). Riječ je o desetogodišnjem programu koji objedinjuje 33 nacionalna financijera i predviđa proračun od oko 500 milijuna eura, od čega će 150 milijuna dati EU. Cilj nije dramatično povećanje iznosa, nego usklađivanje prioriteta i kontinuitet koji obično nestaje završetkom pojedinog okvirnog programa.
„It is a step in the right direction”, poručuje izvršni direktor Europskog vijeća za mozak Frédéric Destrebecq, uz napomenu da bi učinak bio veći kada bi se u igru jače uključile Europska investicijska banka, Europski investicijski fond i privatni kapital putem javno-privatnih partnerstava.
Javno-privatni modeli kao ključ skaliranja
Samo javni novac, slažu se u Inovativnoj zdravstvenoj inicijativi (IHI), neće zatvoriti financijsku prazninu. PPP modeli okupljaju sve – od sveučilišta i industrije do pacijenata i regulatora – te nude „sigurni pješčanik” za testiranje novih tehnologija i usklađivanje s etičkim i pravnim okvirom. IHI zato u idućem razdoblju planira jačati regulatorne sandučiće kako bi se nove terapije brže prelijevale iz laboratorija u kliniku.
Što donosi sljedeći višegodišnji proračun
Pregovori o okvira 2028.–2034. tek su počeli, no u Bruxellesu poručuju da zdravlje mozga ostaje prioritet. Glasnogovornik Komisije navodi da će se u idućem programu istraživanja i inovacija o zdravlju, biotehnologiji i bioekonomiji razgovarati unutar drugog stupa „Konkurentnost i društvo”, a dodatne će prilike nuditi i Europsko istraživačko vijeće (ERC) te Europsko vijeće za inovacije (EIC).
Prema planu, EP Brain Health već početkom 2026. otvara dva natječaja za multinacionalne translacijske projekte – prvi test može li nova arhitektura doista dati zamah koji Europi nedostaje.
Veliko pitanje ostaje razmjer
Dok Kanada, a uskoro i Svjetski ekonomski forum, razrađuju koncept „moždane ekonomije” i tvrde da je kognitivni kapital temelj budućeg rasta, Europa tek mora dokazati da može povezati rasute izvore novca, znanja i klinika. Smjer je postavljen, no hoće li se iznos financiranja približiti američkim razmjerima – to će, prema svemu sudeći, odlučiti sljedećih nekoliko godina.