Početak ožujka donio je nagli skok cijena ključnih energenata: nafta je poskupjela oko 8 %, a prirodni plin na europskim burzama skočio je približno 20 %. Novi val poskupljenja povezuje se s lančanim učincima aktualnog sukoba na Bliskom istoku, zbog kojeg se ponovno prizivaju sjećanja na krize koje su proteklih godina potresle Europsku uniju.
Podsjetnik na 2022. Sedam mjeseci nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stala je pred zastupnike Europskog parlamenta i optužila Moskvu da „manipulira energetskim tržištem EU-a”. Tada je Bruxelles obećao da će izvući pouke i osigurati veću otpornost bloka. No, najnoviji rast cijena pokazuje koliko je europsko tržište i dalje osjetljivo na geopolitičke potrese.
Rast cijena i strah od lančanih učinaka Aktualni skok cijena nafte i plina već pritišće europske industrije i kućanstva, a ekonomski analitičari upozoravaju na mogućnost domino-efekta: skuplji energenti utječu na troškove proizvodnje i prijevoza, što se u konačnici prelijeva na potrošačke cijene. Iako se Bruxelles posljednjih godina okretao diversifikaciji dobavnih pravaca i ubrzavanju ulaganja u obnovljive izvore, ovisnost o uvozu fosilnih goriva i dalje ostaje bolna točka.
Neriješeni izazovi Von der Leyen je prije tri godine najavila zajedničku nabavu plina, jačanje skladišnih kapaciteta i ubrzani prelazak na čistu energiju. Unatoč određenom napretku, trenutačna situacija otkriva da europski energetski sektor još nije potpuno zaštićen od šokova na globalnom tržištu.
U iščekivanju mogućeg produljenja sukoba na Bliskom istoku, europske vlade ponovno razmatraju hitne mehanizme za ublažavanje udara na potrošače i gospodarstvo. Građanima to budi neugodna sjećanja na prošle zime, obilježene strahom od nestašica i vrtoglavih računa za energiju.
