Južna Europa prolazi kroz prvi veliki ovogodišnji toplinski val, s rekordnih 46 stupnjeva Celzijusa zabilježenih u španjolskoj pokrajini Huelva – najvišom lipanjskom temperaturom u povijesti zemlje. Uz Španjolsku, ekstremne vrućine zahvatile su Italiju, Grčku, Portugal te zapadni Balkan, a prate ih požari i ljudske žrtve.
„Više nije pitanje hoćemo li imati toplinski val, nego koliko ćemo ih ove godine doživjeti i koliko će trajati”, upozorila je Marisol Yglesias Gonzalez, tehnička stručnjakinja za klimatske promjene i zdravlje pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) u Bonnu.
Statističar Pierre Masselot s Londonske škole higijene i tropske medicine procjenjuje da bi aktualni val mogao prouzročiti više od 4 500 prekomjernih smrti između 30. lipnja i 3. srpnja. Najviše stope smrtnosti očekuju se u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Luksemburgu, a „najgori dani vjerojatno će biti utorak i srijeda”.
WHO podsjeća da vrućina svake godine odnese više od 175 000 života u europskoj regiji, a klimatske promjene – potaknute izgaranjem fosilnih goriva – čine toplinske valove sve češćima, intenzivnijima i pogubnijima.
U Španjolskoj je gotovo dvije trećine općina pod zdravstvenim upozorenjem, od čega je 804 na najvišoj razini. Sve do 3. srpnja očekuje se iznimno visoka temperatura, a upozorenja su izdana i u Francuskoj, Italiji, Portugalu i Grčkoj. Grčke vlasti upozorile su i na zagađenje zraka zbog požara blizu Atene, dok je u Turskoj, uglavnom oko Izmira, evakuirano više od 50 000 ljudi. Albanija je tijekom nedjelje i ponedjeljka zabilježila 26 požara, a Srbija je prošlog četvrtka izmjerila najtopliji dan otkako se vode službeni podaci.
Preporuke WHO-a uključuju redovitu hidraciju, izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana i rashlađivanje domova, osobito za starije osobe, djecu, trudnice, radnike na otvorenom i kronične bolesnike. Posebnu pozornost trebaju posvetiti i osobe koje uzimaju antidepresive ili lijekove za tlak jer oni mogu otežati regulaciju tjelesne temperature.
No, organizacija upozorava da se ne smijemo oslanjati samo na hitne mjere. U anketi iz 2022. godine tek je 21 od 57 zemalja u europskoj regiji WHO-a imalo nacionalni plan za zdravstvenu zaštitu od vrućina, a među njima je 14 članica EU-a. Iako su sustavi ranog upozorenja i informiranja najraširenije mjere, mnoge države kaskaju u prilagodbi zdravstvenih sustava i urbanističkom planiranju koje bi smanjilo izloženost vrućini.
WHO najavljuje da će sljedeće godine objaviti ažurirane smjernice s naglaskom na „hladjenje usmjereno na ljude” na gradskoj i regionalnoj razini kako bi se stanovništvo bolje zaštitilo od sve razornijih toplinskih udara.