Pad populacije pčela, leptira i cvjetnih muha više nije tek upozorenje biologa – taj trend izravno prijeti prehrambenim lancima i bioraznolikosti kontinenta. Prema novom izvješću Europske agencije za okoliš, izumiranje prijeti devet posto divljih pčela, 40 posto vrsta cvjetnih muha nalazi se u kritičnom stanju, a ugroženo je i 480 vrsta leptira.
Upravo zato 16 institucija iz devet država pokrenulo je četverogodišnji projekt „ZOO Life Pollinators“. Vodi ga Biopark Zoom iz Torina, a među partnerima su Zoološki vrt Grada Zagreba, sveučilišta u Torinu i Zagrebu te još šest europskih zooloških vrtova. Cilj je zaustaviti pad brojnosti divljih oprašivača i osnažiti javnu svijest o njihovoj presudnoj ulozi.
Zašto su oprašivači ključni? • 90 % poljoprivrednih kultura u svijetu razmnožava se uz pomoć oprašivača. • U Europi o njima ovisi čak 84 % usjeva. • Bez pčela, bumbara, leptira i cvjetnih muha ostali bismo gotovo isključivo na usjevima koje vjetar ili samooplodnja mogu spasiti – primjerice na pšenici i nekim grahoricama.
Glavni uzroci nestanka Prema riječima edukatora zagrebačkog ZOO-a Tomislava Krizmanića i profesora Agronomskog fakulteta Ivana Jurana, oprašivače ugrožavaju:
- gubitak staništa zbog urbanizacije i intenzivne poljoprivrede,
- pretjerana i neadekvatna upotreba pesticida,
- klimatske promjene – osobito rast temperatura koji pogađa bumbare,
- invazivne vrste.
Što donosi projekt „ZOO Life Pollinators“ • Osmijeh zooloških vrtova na 926 hektara posadit će drveće, grmlje i zeljaste vrste pogodne za oprašivače. • Na zelenim krovovima i u posebnim „oazama“ pratit će se brojnost i raznolikost kukaca. • Razvijat će se centri za razmnožavanje oprašivača i zajedničke metodologije praćenja populacija. • Programi građanske znanosti uključit će škole i lokalne zajednice, a edukacija posjetitelja počinje već na proljeće iduće godine.
Kako može pomoći svaki pojedinac? „Ružmarin, lavanda ili kadulja na balkonu već su velika pomoć“, savjetuje prof. Juran. Uzgoj autohtonog cvijeća, ostavljanje dijelova vrta nesavršeno pokošenima, postavljanje drvenih panjeva te razumna uporaba sredstava za zaštitu bilja smanjuju pritisak na kukce. Krizmanić ističe da kompromis postoji: „Nitko ne traži neuredne vrtove, samo malo prostora za život tolikih vrsta“.
Ako se trendovi ne preokrenu, upozoravaju stručnjaci, ugrožena je sigurnost hrane za više od 500 milijuna Europljana. Spas nevidljivih junaka prirode stoga postaje zajednička zadaća – od znanstvenika i zooloških vrtova do svakog vlasnika balkonske tegle.