Više od šest godina prošlo je otkako je tadašnji Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell poručio da Unija mora naučiti govoriti „jezikom moći”. No europski odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu pokazuje da lekcija još nije usvojena.
Nakon 24. veljače 2022. Bruxelles je posegnuo za dobro poznatim normativnim pristupom: stroge sankcije, moralna osuda i zasad nepopustljivo inzistiranje na pravu Kijeva da jednoga dana uđe u NATO. Takva strategija, navodi se u analizi, povećala je sigurnosnu ovisnost Europe o Sjedinjenim Državama i dodatno je izložila geopolitičkim potresima u post-unipolarnom svijetu.
Povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću ta se asimetrija produbila. Washington nastoji „resetirati” odnose s Moskvom kako bi spriječio preveliko zbližavanje Rusije i Kine, a istodobno Europu gura prema većoj samostalnosti u obrani kontinenta. No Bruxelles, upozoravaju autori, rizikuje propustiti priliku da razvije i diplomatsku okretnost i tvrdu moć potrebne za novo doba.
Kritičari tvrde da je Unija ušla u pregovore oko Ukrajine s previše „otrovnih pilula” – primjerice idejom o međunarodnim borbenim snagama na ukrajinskom tlu – čime se prelaze crvene linije Moskve i otežava dogovor. Rezultat je pat-pozicija u kojoj rat traje, troškovi rastu, a europska „normativna moć” se troši prije nego što je stvorena vjerodostojna vojna snaga.
Ipak, posljednji pariški sastanak tzv. Koalicije voljnih pokazao je tračak pomaka: nova varijanta sigurnosnih jamstava više ne spominje izravno slanje borbenih postrojbi, a britanski premijer Keir Starmer govori tek o „vojno-logističkim čvorištima”. To otvara mogućnost kompromisa prihvatljivog i Moskvi i Kijevu, pri čemu bi Ukrajina i dalje mogla težiti članstvu u EU-u te tijesnoj sigurnosnoj i obavještajnoj suradnji sa Zapadom.
Zaključak analize je jasan: sve dok rat traje, EU ostaje ovisna o SAD-u, a vlastiti „jezik moći” ostat će nedostižan. Europa se zato nalazi pred odlukom hoće li riskirati „loš mir” ili propustiti priliku da, kroz kompromis, konačno izgradi status ozbiljnog geopolitičkog aktera.
