Europske burze započele su tjedan u zelenom, dosegnuvši najvišu razinu u posljednja četiri mjeseca nakon što su Washington i Bruxelles postigli trgovinski sporazum. Dogovor predviđa 15-postotne carine na europsku robu koja ulazi na američko tržište, dok se Europska unija obvezala na veću kupnju američke energije i vojne opreme.
Valutna tržišta odmah su reagirala. Dolar je ojačao oko 0,5 % prema euru, 0,15 % prema jenu, a oslabio 0,13 % prema britanskoj funti. Ipak, dulji trend ide u korist zajedničke europske valute: prema izračunu osnivača FIMA-e Milana Horvata, euro je od početka 2025. skočio oko 13,5 % u odnosu na dolar – s 1,03 na 1,1739 dolara, što je najviša razina od 2021.
„Rast eura potaknut je prvenstveno slabijim dolarom uslijed američkih trgovinskih i financijskih nesigurnosti, ali i snažnijim gospodarskim oporavkom u Europi te smanjenjem kamatnih stopa ECB-a”, navodi Horvat, podsjećajući da je inflacija u SAD-u 2,7 %, a kamatna stopa FED-a 4,25 – 4,50 %, dok je inflacija u europodručju na 2 %, a kamate ECB-a su upola niže.
Horvat smatra da, uz aktualni tečaj, Europska unija može ublažiti efekt novih carina: skuplji dolar znači da Europljani za istu količinu robe dobivaju više dolara, dok uvoz iz SAD-a pojeftinjuje i neutralizira dio nameta.
Kako se smanjuje strah od „kaznenih” carina, investitori pogled usmjeravaju prema predstojećim sjednicama središnjih banaka. Očekuje se da će i Federalne rezerve i Banka Japana ovaj tjedan zadržati kamatne stope nepromijenjenima, a tržišta će pomno pratiti njihove komentare o budućim potezima. Posebna se pozornost pridaje mogućoj reakciji Donalda Trumpa, koji već mjesecima pritišće Fed da agresivno reže kamate i prošli je tjedan, prema pisanju američkih medija, razmatrao smjenu predsjednika Feda prije nego što je od plana odustao zbog mogućeg potresa na tržištima.