Europska unija ni nakon najnovije revizije iz veljače 2025. godine nije pomaknula nijednu stavku sa svoje crne liste nekooperativnih poreznih jurisdikcija. Na popisu i dalje stoji 11 država: Američka Samoa, Anguilla, Fidži, Guam, Palau, Panama, Ruska Federacija, Samoa, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci te Vanuatu – jedina zemlja s nultim porezom na dohodak koja se našla pod europskim sankcijama.
Tri kriterija, tri prepreke Bruxelles procjenjuje jurisdikcije prema poreznoj transparentnosti, pravednoj oporezbi i mjerama protiv erozije porezne baze i preusmjeravanja dobiti (BEPS). Države koje podbace u barem jednoj kategoriji završavaju na crnoj listi, što im otežava pristup europskom financijskom sustavu: banke moraju provoditi pojačani „due diligence”, produžuju se rokovi za otvaranje računa, raste količina dokumentacije, a transakcije su skuplje i često se odbijaju.
Uz crnu, postoji i siva lista devet zemalja koje su se obvezale reformirati svoje porezne sustave kako bi izbjegle sankcije.
Vanuatu – jedini nultoporezni „neposlušnik” Od 17 zemalja svijeta koje ne naplaćuju porez na osobni dohodak, samo se Vanuatu našao na crnoj listi. Preostalih 16 – među kojima su Antigva i Barbuda, Bahami, UAE, Katar i Monako – zadržale su status kooperativnih jurisdikcija prema standardima EU-a, premda većina nudi atraktivne programe državljanstva ili rezidencije za investitore.
Sankcije i geopolitika Ruska Federacija dodana je na popis u veljači 2023. godine, neposredno nakon sankcija uvedenih zbog invazije na Ukrajinu. Cilj je dodatno ograničiti ruski pristup europskom kapitalu i otežati izbjegavanje sankcija putem offshore struktura.
Šira borba protiv pranja novca Paralelno, Unija u lipnju 2025. ažurirala je listu država visokog rizika za sprječavanje pranja novca (AML). Bolivija i Britanski Djevičanski otoci ušli su na popis, dok su Hrvatska, Mali i Tanzanija skinuti. Banke u EU-u moraju provoditi pojačani nadzor nad svim poslovima iz tih jurisdikcija, što klijentima donosi dodatne provjere i veće troškove.
Globalni trendovi OECD-ova minimalna stopa poreza na dobit od 15 posto, koju je potpisalo više od 140 zemalja, te Common Reporting Standard za automatsku razmjenu poreznih informacija dodatno su suzili prostor za skrivanje dobiti i imovine. EU od 1. srpnja 2025. ima i novi nadzorni autoritet za borbu protiv pranja novca, a nova direktiva o AML-u, koja stupa na snagu 2027., donijet će još strože zahtjeve za transparentnost i vjerojatno promijeniti sastav postojećih lista.
Porezne oaze pod pritiskom Unatoč pooštrenim pravilima, primjeri poput Malte i Cipra pokazuju da je i unutar EU-a moguće kombinirati porezne poticaje s poštivanjem europskih standarda. Istodobno, teritorijalni porezni sustavi – u kojima se oporezuje samo dobit ostvarena na domaćem tlu – ostaju legitimni prema međunarodnom pravu, što mnogim nultoporeznim državama omogućuje da izbjegnu europsku „ban listu”.