Europska unija na vrijeme je ispunila plan isporuke dva milijuna topničkih granata Ukrajini do 2025., objavila je visoka predstavnica Kaja Kallas uoči sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu.
„Također smo dosegnuli cilj inicijative od dva milijuna granata. To je nužno da bi se Ukrajina mogla braniti”, poručila je Kallas na ulazu u Vijeće za vanjske poslove.
Granate su dio šireg paketa vrijednog 5 milijardi eura, koji se uklapa u plan od 40 milijardi eura pomoći Kijevu predstavljen u ožujku. Inicijativa je mjesecima stajala na mrtvoj točki – u lipnju je bilo obećano tek 80 % potrebnih sredstava – da bi se, prema Kallas, sada ipak privela kraju.
Istodobno, ministri raspravljaju o prijedlogu Europske komisije da se zamrznuta ruska državna imovina upotrijebi kao jamstvo za tzv. reparacijski zajam Ukrajini. Dogovor, međutim, nije na vidiku; Belgija traži druga rješenja, a isti stav sve glasnije dijele Italija, Bugarska, Malta i Češka.
Češka je paralelno vodila vlastitu, tzv. češku inicijativu streljiva, koordinirajući kupnju streljiva od 155 mm s više od 16 zemalja. Bivši premijer Petr Fiala prošlog je tjedna priopćio da je Prag poslao 1,8 milijuna granata te da je plan dovršen. No, povratak populista Andreja Babiša na mjesto premijera najavljuje gašenje tog programa.
Unatoč postignutim brojkama, stručnjaci upozoravaju da europska pomoć ne nadoknađuje sve veći izostanak američkih pošiljki. Vojna potpora EU-a Ukrajini prepolovila se od ljeta: u rujnu i listopadu iznosila je 4,24 milijarde eura, daleko ispod 9,8 milijardi izdvojenih u svibnju i lipnju.
Članice od ljeta pokušavaju sklopiti pakete američkog oružja vrijedne oko 500 milijuna dolara putem NATO-ova instrumenta PURL, no glavne sile poput Francuske i Italije zasad ne sudjeluju u toj shemi.
Rezultat je oštar kontrast: dok je cilj streljiva formalno ostvaren, ukupna linija pomoći Ukrajini – osobito u svjetlu sve slabije potpore iz Washingtona – bilježi strmi pad.
