Europska unija od prošle je godine 15. srpnja proglasila Danom za žrtve globalne klimatske krize, podsjećajući kako ni najrazvijeniji dio svijeta više nije siguran od razornih posljedica klimatskih promjena. Datum je odabran u spomen na vrhunac katastrofalnih poplava 2021. u Belgiji i Njemačkoj, koje su tada prouzročile smrtne slučajeve, golemu štetu i tisuće raseljenih.
Brojke koje ovih dana objavljuju europske i svjetske institucije potvrđuju da opasnost ubrzano raste:
• Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je od 1998. poplavama pogođeno više od dvije milijarde ljudi, a čak 1,8 milijardi trenutačno živi pod visokim rizikom od nove vodene stihije.
• Svjetski ekonomski forum upozorava da bi klimatske promjene do 2050. mogle izazvati 12,5 bilijuna dolara ekonomskih gubitaka i više od dvije milijarde izgubljenih godina zdravog života.
• Podaci Copernicusa i Europske okolišne agencije pokazuju da su samo 2024. oluje i poplave u Europskoj uniji pogodile najmanje 413 000 ljudi i usmrtile 335 osoba, dok su toplinski valovi od 2000. odnijeli desetke tisuća života. Najnoviji val žega, koji je početkom srpnja 2024. zahvatio i Hrvatsku, uzrokovao je više od 1 500 dodatnih smrti u Europi, navodi londonski Institut Grantham.
Ni Hrvatska nije izuzetak od sve češćih i snažnijih ekstrema. Oluja koja je 2023. pogodila Zagreb i dijelove Slavonije odnijela je dva života, a nedavna nevera u Splitu dovela je do težih ozljeda dviju osoba. Poplave, dugotrajne suše, pijavice te oblaci saharskog pijeska postali su gotovo uobičajen prizor.
Kanadski akademik i aktivist David Suzuki nedavno je rezignirano zaključio: „Izgubili smo bitku s klimatskim promjenama.” Njegove riječi odražavaju sve veću zabrinutost da će, bez hitnog globalnog zaokreta, statistika rasti brže od kapaciteta društava da se prilagode.
Europska komisija stoga 15. srpnja poziva na solidarnost s milijunima koji su već izgubili domove, sredstva za život ili najmilije, ali i na ubrzanu provedbu mjera kojima bi se spriječile još veće tragedije. Dok se pripremamo obilježiti tek drugi Dan za žrtve klimatske krize, podaci jasno poručuju: vremena za odgodu više nema.