Europska unija ozbiljno razmatra mogućnost preispitivanja Sporazuma o pridruživanju s Izraelom, u nastojanju da natjera izraelske vlasti na okončanje humanitarne blokade Gaze. Ova diplomatska inicijativa, koju je pokrenula Nizozemska – tradicionalno snažan saveznik Izraela – označava značajan zaokret u europskoj politici prema toj zemlji.
Nakon sastanka ministara vanjskih poslova, većina članica EU podržala je pokretanje revizije sporazuma koji od 2000. regulira politički dijalog i gospodarsku suradnju između Bruxellesa i Tel Aviva. Iako je potpora većine jasna, izgledi za stvarnu suspenziju sporazuma zasad su slabi jer bi za to bila potrebna jednoglasna odluka svih država članica, što je još uvijek daleko zbog dubokih podjela unutar Unije.
Visoka predstavnica EU Kaja Kallas potvrdila je da je „snažna većina” stala iza ove inicijative. „Ono što to pokazuje jest da zemlje vide kako je situacija u Gazi neodrživa. Želimo doista pomoći ljudima i omogućiti dopremu humanitarne pomoći,” izjavila je Kallas novinarima u Bruxellesu.
Sedamnaest članica, među kojima su Belgija, Francuska, Irska, Finska, Luksemburg, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska, podržalo je inicijativu. Austrija, Danska, Estonija, Malta, Poljska, Rumunjska i Slovačka također su dale podršku, dok su ostale bile protiv, a Latvija je bila suzdržana.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Caspar Veldencamp argumentirao je da tromjesečna blokada humanitarne pomoći Gazi predstavlja kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Ako revizija, koju će provesti diplomatska služba EU, utvrdi da je Izrael prekršio članak 2. sporazuma – koji traži poštivanje ljudskih prava i demokratskih načela – sporazum bi mogao biti suspendiran.
„Sljedeći korak – kad se utvrdi da je došlo do jasnog kršenja – očito je mogućnost eventualne suspenzije,” izjavio je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot.
No, za ovakvu odluku nužno je uključivanje Europske komisije i jednoglasnost svih 27 članica. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, poznata po podršci Izraelu, protivi se suspenziji sporazuma. Veldencamp je naglasio kako je važno da Europa sada pošalje jasan signal Izraelu o zabrinutosti zbog humanitarne situacije u Gazi i sve intenzivnijih izraelskih vojnih operacija.
Pokušaj Španjolske i Irske prošle godine da se sporazum potpuno suspendira nije dobio dovoljnu podršku zbog otpora izraelskih saveznika poput Njemačke, Češke i Mađarske.
Švedska sada želi predložiti sankcije protiv izraelskih ministara koji podupiru postupanje prema palestinskim civilima u Gazi, dok je prijedlog o dodatnim sankcijama protiv izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali propao zbog mađarskog veta.
Velika Britanija, koja je tradicionalno blizak izraelski saveznik, poduzela je najstrože mjere do sada: prekinula je pregovore o slobodnoj trgovini, pozvala izraelskog ambasadora na razgovor i uvela sankcije izraelskim doseljenicima. „Blokiranje pomoći, širenje rata, ignoriranje zabrinutosti vaših prijatelja i partnera – to je neopravdano i mora prestati,” poručio je britanski šef diplomacije David Lammy.
Francuska, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo također su upozorili Izrael na „konkretne mjere” ako blokada Gaze ne bude ukinuta i vojna ofenziva nastavljena. Njemačka, i dalje snažan izraelski saveznik, odbila je podržati ovu zajedničku izjavu, te je i na ministarskom sastanku ustvrdila da ne želi ugroziti postojeće komunikacijske kanale s Izraelom. Time je postalo jasno da se njemačka vanjska politika nalazi pred izazovom usklađivanja odnosa s Francuskom i povijesne privrženosti Izraelu.