Europska unija ponovo je odbila uvesti ijednu od predloženih mjera protiv Izraela, iako je vlastitim službenim izvješćem prošlog mjeseca utvrdila da Tel Aviv krši klauzulu o ljudskim pravima sadržanu u sporazumu o pridruživanju.
Početkom lipnja revizija koju je, na zahtjev Nizozemske, provela Europska komisija zaključila je da izraelske operacije u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali krše ugovorne obveze o poštivanju međunarodnog humanitarnog prava. Unatoč tomu, visoka predstavnica Kaja Kallas ovoga je tjedna poručila da će Bruxelles „zadržati opcije na stolu”, ali zasad neće ići ni u kakve sankcije.
Organizacije za ljudska prava odluku smatraju moralnim i pravnim posrtajem EU-a. Glavna tajnica Amnesty Internationala Agnès Callamard upozorava da nečinjenje krši same temelje europskog prava: „It’s absolutely clear that the failure to act breaches the EU’s own rules. It is legally bound to promote human rights in its external relations, including trade … It is, in effect, spitting on your own constitution.”
Deset mogućih kaznenih poteza – od suspenzije bezviznog režima i prekida znanstvene suradnje do zabrane uvoza proizvoda iz ilegalnih naselja – završilo je bez dovoljne potpore država članica. Za potpunu obustavu sporazuma o pridruživanju potrebna je jednoglasnost svih 27 članica, dok bi se suspenzija samo trgovinskog poglavlja mogla izglasati kvalificiranom većinom – ni taj blaži prijedlog nije prošao.
Blok je podijeljen. Belgija, Finska, Irska, Luksemburg, Poljska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska traže jači pritisak na Izrael. Nasuprot njima stoje Njemačka, Mađarska i Češka, najvjerniji izraelski saveznici u Uniji. „Multilateral institutions are paralysed and failing to grasp the historical significance of what we are confronting,” konstatira Callamard.
Ekonomski ulog je znatan: godišnja robna razmjena EU-a i Izraela vrijedna je oko 68 mlrd eura, a izraelski istraživački projekti dobili su 831 mil. eura iz programa Horizon od 2021. godine. Prekid preferencijalnog tretmana, upozoravaju analitičari, ozbiljno bi pogodio izraelsko gospodarstvo već opterećeno troškovima rata.
Dok EU koleba, pojedine članice kreću samostalno. Irska je prva izradila prijedlog zakona kojim bi se zabranio uvoz proizvoda iz židovskih naselja. Izvan Europe, južnoafrička koalicija „Hague Group” – koju čine Južna Afrika, Kolumbija, Alžir, Brazil, Španjolska, Indonezija, Katar i drugi – nastoji na Međunarodnom sudu pravde pozvati Izrael na odgovornost. No ljudskopravaši poručuju da bez europske gospodarske poluge „nothing is going to shift if we don’t see that happening”.
