Europska komisija predstavila je plan vrijedan 3 milijarde eura kojim želi ubrzati smanjenje ovisnosti o Kini za ključne sirovine, od rijetkih zemnih metala do litija i kobalta. Program „ReSourceEU” trebao bi tijekom idućih 12 mjeseci financirati 25-30 strateških projekata, a oslanjat će se na kombinaciju izravnih bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova Europske investicijske banke u iznosu od oko 2 milijarde eura godišnje.
Prema nacrtu, EU će: • uspostaviti europsko središte za kritične sirovine koje objedinjavanjem narudžbi i zajedničkim zalihama podupire, među ostalim, hitne obrambene programe; • pokrenuti platformu za trgovanje sirovinama i pilot-program zajedničkog skladištenja početkom 2026.; • pooštriti izvozne kontrole na otpadni aluminij 2026., a po potrebi i na bakreni otpad; • subvencionirati dodatni trošak nabave sirovina iz skupljih, ali politički sigurnijih izvora.
Potez dolazi nakon što je Peking ove jeseni privremeno zaprijetio širokim ograničenjima izvoza rijetkih zemnih metala – prijetnju je nakon trgovinskog dogovora zasad povukao, ali samo na 12 mjeseci. Bruxelles stoga želi „ubrzati proces”, upozoravajući da Kina i dalje "oružjem" pretvara svoj dominantni položaj u opskrbi.
Ovisnost je golema: EU godišnje troši oko 20 000 tona trajnih magneta, od čega 17 000-18 000 tona dolazi iz Kine, a domaća proizvodnja iznosi tek oko 1 000 tona. Isto tako, 98 % rijetkih zemnih metala koje članice uvoze i dalje stiže iz Kine, dok 78 % litija dolazi iz Čilea. Istodobno Komisija procjenjuje da će do 2050. potražnja za rijetkim zemnim metalima porasti pet do dvanaest puta, a za litij gotovo šezdeset puta.
ReSourceEU je zamišljen i kao dodatni poticaj nedavno usvojenom Aktu o kritičnim sirovinama iz 2024., koji propisuje da do 2030. EU mora: • iz domaćih ležišta zadovoljiti najmanje 10 % potreba; • preraditi 40 % ukupne potražnje unutar Unije; • recikliranjem podmiriti 25 % potrošnje.
Industrijski povjerenik Stéphane Séjourné vodi paket, a u Bruxellesu ističu kako Europa mora djelovati brže želi li uhvatiti korak s SAD-om, Japanom, Kanadom i Australijom, čije kompanije već sklapaju ugovore s rudarskim divovima. Usporedbe radi, Velika Britanija je nedavno najavila tek 50 milijuna funti za sličnu inicijativu.
Pojedini industrijalci upozoravaju da je vrijeme za ozbiljne poteze. Direktor njemačke tvornice litijevog hidroksida AMG Lithium, Stefan Scherer, slikovito je poručio: „Europe has to become independent of China, otherwise it’s just blah blah blah.”
Plan uključuje i reciklažne inicijative – primjerice, dodatna ograničenja izvoza otpadnog aluminija – te financiranje projekata poput finskog rudnika litija Keliber. KLjučno, kažu u Komisiji, bit će organizirati zajedničku europsku potražnju kako bi se smanjili troškovi i potaknule investicije u domaće kapacitete.
Objava strategije poklapa se s posjetom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Kini, što dodatno naglašava osjetljiv trenutak u kojem Bruxelles traži načine da zaštiti svoje gospodarstvo od budućih šokova u opskrbnim lancima.
