Ministri unutarnjih poslova država članica Europske unije postigli su u Bruxellesu konsenzus o ključnim elementima novog Pakta o migracijama, čime je Unija, deset godina nakon velike migrantske krize, zakoračila prema najdubljoj reformi zajedničke azilne politike.
Dogovor pokriva tri uredbe koje će služiti kao pregovaračka osnova s Europskim parlamentom te mehanizam solidarnosti koji, za razliku od zakonskih akata, stupa na snagu bez odobrenja zastupnika. Temeljna novost mehanizma jest osnivanje „fonda solidarnosti”, operativnog od 12. lipnja sljedeće godine, u koji će članice doprinositi na tri načina:
- financijskim uplatama;
- tehničkom potporom (oprema, stručnjaci);
- prihvatom određenog broja migranata.
Četiri sredozemne države – Cipar, Grčka, Italija i Španjolska – moći će odmah zatražiti pomoć. Predviđeno je premještanje ukupno 21 000 tražitelja azila ili, alternativno, do 420 milijuna eura potpore iz europskog proračuna u razdoblju od 12. lipnja 2026. Nakon toga kvote i iznosi prilagođavat će se godišnjim potrebama.
Istodobno, šest država koje su u posljednjih pet godina same bile pod znatnim pritiskom – Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska i Poljska – moći će zatražiti potpuno ili djelomično izuzeće od obveze sudjelovanja u mehanizmu solidarnosti.
Ministri su usuglasili i uredbu o sigurnim zemljama podrijetla, kojom se prvi put uvodi jedinstven popis država čiji će državljani teško ostvariti međunarodnu zaštitu. Na listi su Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Kosovo, Maroko i Tunis. Zahtjevi građana tih zemalja razmatrat će se izravno na granici ubrzanim postupkom, uz visoku vjerojatnost odbijanja.
Cilj cijelog paketa je, kako naglašavaju u Vijeću, skratiti procedure, pojačati kontrolu vanjskih granica i ubrzati deportacije onih koji ne ispunjavaju uvjete za ostanak u EU. Parlament i Vijeće sada ulaze u završne pregovore, a očekuje se da će se nova pravila početi primjenjivati sredinom 2026., nakon što prođu zakonodavnu proceduru i tehničku pripremu.