BRUXELLES – Prvi dan proljetnog samita Europskog vijeća obilježio je žestok okršaj oko prijedloga da se Kijevu odobri 140 milijardi eura kredita financiranog prihodima od zamrznute ruske imovine.
• Predsjednik Europskog vijeća António Costa tijekom radnog ručka pokušao je uvjeriti belgijskog premijera Barta De Wevera da pristane na mehanizam, no Bruxelles ostaje suzdržan jer se najveći dio blokiranih ruskih sredstava nalazi upravo u Belgiji.
• Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je čelnicima da će Kijev prilikom trošenja kredita „prvenstveno birati domaću i europsku industriju, ali mora zadržati mogućnost kupnje američke opreme ako okolnosti to zahtijevaju”.
• Švedska ministrica za europske poslove Jessica Rosencrantz naglasila je kako je riječ o pitanju pravednosti, a ne samo financija: „Ako se ne složimo oko zapljene ruske imovine, onda imamo odgovornost reći odakle će taj novac doći.” Upozorila je da nekoliko država – prije svega Njemačka, nordijske i baltičke članice – već pokriva „vrlo velik udio” potpore Ukrajini te da taj teret treba raspodijeliti.
Nakon rasprave o Ukrajini, šefovi država i vlada prelaze na teme klime i konkurentnosti. Diplomati upozoravaju da bi i taj dio dnevnog reda mogao biti buran, s obzirom na podijeljena stajališta o ciljevima dekarbonizacije i industrijskoj politici.
Zaključci o konačnom modelu financiranja Ukrajine očekuju se tek nakon što Belgija procijeni pravne i financijske rizike upotrebe zamrznutih ruskih sredstava, a više država članica poručuje da za daljnje odgode više nema vremena.
