Barbanska Trka na prstenac, viteško nadmetanje čiji se prvi zapisižu 1696., dobila je novog slavodobitnika. Nakon što je Ottavio Quellis dvaput trijumfirao na prijelazu 17. u 18. stoljeće, a posljednji poznati pobjednik starog doba bio Antun Rovis 1703., utrka je zamrla sve do moderne obnove 1976. godine.
Od tada se u knjigu slavodobitnika upisalo 28 natjecatelja. Prvoga mjesta novije ere domogao se Vazmoslav Vale 1976., a svoje je ime zlatnim slovima uklesao i trima dodatnim pobjedama (1978., 1979. i 1986.). Najnovije poglavlje ispisao je Erik Žagrić, koji je 2024. osvojio prsten i time postao 28. čovjek s tim prestižnim naslovom.
Statistika pokazuje zamjetnu obiteljsku tradiciju: prezimena Kožljan, Učkar, Kancelar i Rojnić redovito se ponavljaju. Rekorder po broju trijumfa je Maksimilijan Rojnić s četiri naslova (1992., 1998., 2002. i 2017.), dok trostruke pobjede bilježe Zdravko Prhat, Bruno Kožljan, Miro Grgorović i drugi.
Osim glavnog prstenca, natjecatelji se mogu okititi i viticom – posebnim priznanjem za preciznost. Prvu je viticu 1995. osvojio Miro Grgorović, a u toj je kategoriji najuspješniji upravo Rojnić s pet vitica (2002., 2004., 2010., 2017. i 2023.). Posljednju viticu, 2024., uzeo je Luka Kancelar.
Novi uspjeh Žagrića potvrđuje da Trka na prstenac i dalje živi punim plućima, njegujući viteški duh i povezujući naraštaje Barbanaca u jedinstvenom slavlju tradicije.