Učiteljska inicijativa Školska zbornica predstavila je prvo domaće mjerenje „indeksa cijenjenosti učitelja“ i – prema vlastitim riječima – razbila mit o kontinuiranom rastu njihovog životnog standarda.
Prema analizi Marka Šolića i Mirene Maljković, izrađenoj na podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) te Državnog zavoda za statistiku:
- indeks cijenjenosti pao je s vrijednosti iznad 1,00 početkom 2000-ih na 0,91 u 2024.,
- učiteljska plaća tako je danas gotovo 10 % niža od državnog prosjeka za istu razinu obrazovanja,
- dodatna anketa među više od 2 400 građana pokazuje da i učitelji i šira javnost očekuju indeks od 1,30 – plaću 30 % višu od prosjeka.
„Stvarna kupovna moć i društveni status učitelja ozbiljno su nazadovali”, poručuju autori, upozoravajući da relativni pad plaća dovodi do negativne selekcije kadra, osobito u STEM predmetima.
Ministarstvo: Primanja skočila više od 100 %
MZO pak ističe da nijedna ranija vlada nije toliko učinila za prosvjetare. U priopćenju podsjećaju da su plaće u obrazovanju od 2016. rasle više od 100 %, a samo između 2019. i siječnja 2025. povećanje je iznosilo 67 %, naspram kumulativne inflacije od 28,1 %.
Prema službenim brojkama, neto iznosi trenutačno se kreću od:
- 1 571 do 2 227 eura za učitelje u osnovnim školama,
- 1 669 do 2 307 eura za nastavnike u srednjim školama,
- 2 179 do 3 374 eura za sveučilišne nastavnike – od docenta do redovitog profesora u trajnom zvanju.
Osnovica za izračun plaća već je dvaput povećana 2025., uz novo poskupljenje od 3 % najavljeno za 2026.
Dvije priče, ista briga
Dok ministarstvo naglašava rekordne nominalne iznose, Školska zbornica tvrdi da „selektivno prikazivanje brojki maskira sustavno zanemarivanje odgoja i obrazovanja”. Oboje se, međutim, slažu u jednom: bez privlačnih uvjeta najkvalitetniji kadar mogao bi nastaviti zaobilaziti škole, a to otvara pitanje – tko će sutra poučavati hrvatsku djecu.