Dramatičan diplomatski zaplet iznad Sinaja završio je povlačenjem poziva izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu za sudjelovanje na hitno sazvanom međunarodnom summitu o Gazi u Sharm el-Sheikhu.
Prema višestrukim diplomatskim izvorima, američki predsjednik Donald Trump u posljednji je trenutak predložio da se Netanyahua uključi u skup koji zajedno domaćini s egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom al-Sisijem. Međutim, čim je vijest došla do turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, on je iz zrakoplova poručio da „neće ni sletjeti” ako Netanyahu doista bude pozvan.
Rezultat je bio brz: Iz Tel Aviva je stigla službena objava da Netanyahuu obveze — formalno proslava židovskog blagdana — onemogućuju dolazak. U priopćenju stoji: „Premijer Netanyahu zahvalio je predsjedniku Trumpu na pozivu, ali je naveo da ne može doći zbog blizine događaja blagdanu.”
Iza kulisa se, pak, otkriva složenija slika:
• Ekstremni desni partneri u izraelskoj koaliciji zaprijetili su napuštanjem vlade bude li premijer sudjelovao na sastanku s većinom arapskih čelnika.
• Protiv Netanyahua Međunarodni kazneni sud vodi postupak i izdao je naloge za uhićenje zbog sumnje na ratne zločine u Gazi, što bi njegovo pojavljivanje na tlu Egipta — iako ta država ne priznaje jurisdikciju suda — učinilo politički eksplozivnim.
• Više od 20 svjetskih lidera trebalo je sudjelovati na skupu čiji je cilj definirati okvire buduće sigurnosne misije u Gazi. Erdoğanova spremnost da javno blokira Netanyahua pokazuje koliko je normalizacija odnosa s Izraelom osjetljiva tema za muslimanske zemlje.
Za turskog predsjednika, koji je vojnu operaciju u Gazi više puta opisao kao „genocid”, foto-opportunitet s izraelskim premijerom bio bi politički poguban u domovini i doveo bi u pitanje planiranu tursku ulogu u mogućim mirovnim snagama.
Današnji incident otkriva i šire napetosti unutar ambiciozne Trumpove strategije za Bliski istok: dok Washington pokušava okupiti što širi front za poslijeratno uređenje Pojasa Gaze, pojedini regionalni akteri spremni su podići ulog – čak i prijetnjom bojkotom – kako bi zaštitili vlastite crvene linije.
