Travanjska stopa inflacije u Hrvatskoj skočila je na 5,8 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). U odnosu na ožujak, potrošačke cijene porasle su 1,5 %.
Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade poručio je da gotovo polovicu tog rasta čine poskupljenja energenata, ponajprije naftnih derivata pogođenih ratom na Bliskom istoku i privremenim zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. „Da se cijene energenata nisu mijenjale, stopa inflacije bi bila oko tri posto”, naglasio je premijer.
Najveći godišnji skok bilježi upravo energija – 17,5 %. Usluge su porasle 8,2 %, a hrana, piće i duhan 3,5 %. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda čak su pale 0,6 %, što Vlada navodi kao jedan od rijetkih ohrabrujućih signala.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, usporedivom na razini Europske unije, hrvatska stopa inflacije iznosi 5,4 % i druga je najviša u Uniji, odmah iza Bugarske s 6,2 %. U ukupno 16 članica zabilježeno je ubrzavanje inflacije.
Plenković se nada da će „postupno smirivanje ratnih aktivnosti” i stabilizacija cijena na svjetskom tržištu nafte ublažiti pritiske na gorivo i ukupnu inflaciju. Podsjetio je da su do 1. listopada na snazi vladine mjere ograničavanja maloprodajnih cijena goriva te fiksiranja cijena struje i plina: „Nije moguće u potpunosti neutralizirati globalni šok, ali ćemo nastaviti ublažavati posljedice na kućanstva i osigurati sigurnu opskrbu energijom.”
Na mjesečnoj razini cijene hrane i pića nisu rasle, što zasad upućuje na to da poskupljenje goriva još nije u potpunosti „procurilo” u ostatak potrošačke košarice.
