Europska komisija predložila je prošli tjedan višegodišnji proračun vrijedan 1,816 bilijuna eura koji bi postojećih nekoliko programa spojio u jedinstveni „Competitiveness Fund” težak 409 milijardi eura. Plan je odmah izazvao nezadovoljstvo država članica i organizacija civilnog društva jer ukida jasno označena sredstva za očuvanje prirode.
• Dosadašnji program LIFE, vrijedan 5,45 milijardi eura i namijenjen zaštiti okoliša, ubuduće bi se našao u istom loncu s fondovima za digitalizaciju i obranu. • Cilj od 35 posto ukupnog proračuna (oko 700 milijardi eura) i dalje je namijenjen Zelenom planu, no unutar toga bioraznolikost više nema posebnu kvotu niti zajamčeni minimum. • Prema sadašnjem okviru 7,5 posto godišnje potrošnje moralo se usmjeriti na bioraznolikost u 2024., a 10 posto u 2026. i 2027.; novi prijedlog takvu obvezu ne spominje.
„[Postoji] stvarna opasnost da će se bioraznolikost staviti po strani u korist industrijskih prioriteta koji se mogu predstaviti kao zelena ulaganja”, upozorava Ester Asin iz WWF-ova Europskog ureda. Sličnu zabrinutost dijeli i BirdLife Europe. Njihova Anouk Puymartin naziva prijedlog „pogubnim udarcem za europsku prirodu i njezine građane”.
Komisija tvrdi da će ukupan iznos za zelene ciljeve porasti te da će okoliš postati „horizontalna” tema koja prožima sve instrumente. Povjerenica za okoliš Jessika Roswall ističe da proračun „na sveobuhvatan način” prati već donesene propise i omogućuje rezultate.
No kritičari se boje da će bez preciznih oznaka novac lakše otići konkurentnijim, ali ne nužno zelenijim projektima. Cornelius Müller iz koalicije Sustainable Banking traži da se načela poput „ne nanosi značajnu štetu” ugrade u sve fondove, dok WWF poziva na „robustne i transparentne metodologije praćenja” kako obećanih 35 posto ne bi ostalo tek „PR vježba”.
Nezadovoljstvo je pojačano činjenicom da EU već sada procjenjuje godišnji manjak od 37 milijardi eura za financiranje bioraznolikosti. Uz to, prijedlog ne predviđa ni izdvojena sredstva za otpornost na vodne rizike, iako je suša na Pirenejskom poluotoku proglašena prioritetom Unije za razdoblje 2024.–2029.
Prijedlog tek čeka raspravu i odobrenje država članica i Europskog parlamenta, no ekološke udruge već najavljuju žestoko lobiranje kako bi se izdvojena linija za prirodu ipak vratila u proračunsku tablicu.