Hrvatski Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke proizvodnje za razdoblje 2023.–2030. zasad ne ostvaruje zacrtane ciljeve.
Prema najnovijim podacima, broj certificiranih ekoproizvođača i površine pod ekološkim uzgojem nastavljaju padati. U prošloj su godini ekološke površine smanjene za dodatnih 944 hektara u odnosu na 2024., pa sada pod tom proizvodnjom ostaje oko 125 000 hektara. Time je dovedeno u pitanje ključnu ambiciju plana – povećati udjel ekološke poljoprivrede na 14 posto ukupnih obradivih površina do 2030.
Stručnjaci upozoravaju da takav trend Hrvatskoj oduzima priliku da se na međunarodnom tržištu nametne specifičnim proizvodima veće dodane vrijednosti. Osim gospodarskog gubitka, propušta se prilika za zdraviji prehrambeni sustav, smanjenje ostataka pesticida u hrani te očuvanje okoliša i javnog zdravlja.
Kao glavnu kočnicu navode potrošačke navike: većina kupaca i dalje prvenstveno gleda na cijenu, a ne na nutritivnu kvalitetu ili ekološki pečat proizvoda. I dok 2024. nije zabilježen dodatni pad, trenutni pokazatelji najavljuju nastavak negativnog trenda, zbog čega sve više stručnjaka sumnja da će se planirani udio ekoproizvodnje ostvariti do kraja desetljeća.