Europska komisija pozvala je Zagreb da tijekom izrade proračuna za 2026. uvede korekcije kako bi državni izdaci ostali u granicama zadanih fiskalnih okvira.
Prema ocjeni Komisije, takozvani netorashodi – ukupni rashodi očišćeni od kamatâ, cikličkih davanja za nezaposlenost i jednokratnih stavki – u Hrvatskoj će u 2025. porasti 9,6 %. Time bi premašili preporučenu gornju granicu od 6,4 % rasta.
Za 2026. Bruxelles predviđa dodatno ubrzanje: rashodi bi trebali rasti 5,6 %, dok je preporučeni limit 4,9 %. Zbrojeno od bazne 2023. godine, kumulativni rast rashoda penje se na 35,7 %, a Komisija dopušta najviše 32,3 %. Razlika, procjenjuje se, iznosi 1,1 % BDP-a.
Olakotna okolnost nalazi se u tzv. nacionalnoj klauzuli o izuzeću. Kada se u obzir uzmu planirani troškovi za obranu – segment koji Unija privremeno izuzima iz proračunskih pravila – kumulativno odstupanje za 2026. pada na 0,5 % BDP-a, što je unutar toleriranog praga od 0,6 %.
Zbog pojačanih sigurnosnih potreba EU je članicama dopustio da u razdoblju 2025.-2028. obrambene izdatke povećaju do 1,5 % godišnje, a da se taj višak pritom ne uračunava u deficit. Hrvatska, međutim, mora ostatak proračuna uskladiti s preporukama jer bi u protivnom mogla ući u proceduru za prekomjerni manjak.
Komisija stoga traži da Vlada u idućim mjesecima, unutar nacionalnog proračunskog postupka, predvidi mjere kojima će se usporiti rast ostalih rashoda i proračun vratiti na zadani put fiskalne održivosti.