Europska središnja banka (ECB) četvrti je put zaredom ostavila ključnu depozitnu kamatnu stopu na 2 %, a predsjednica Christine Lagarde poručila je da trenutačno nije moguće davati čvrste smjernice o budućem kretanju kamata zbog „pojačane neizvjesnosti” na svjetskoj pozornici.
„Jedna stvar koja se gotovo uopće nije promijenila, a možda se čak i pogoršala, jest neizvjesnost”, rekla je Lagarde na konferenciji za medije nakon odluke Vijeća guvernera.
• Rast BDP-a: projekcija za 2026. podignuta je s 1,0 na 1,2 %, a za 2027. s 1,3 na 1,4 %. • Inflacija: i dalje se kreće blizu ciljanih 2 % i, prema procjenama, ostat će neposredno ispod mete u 2026. i 2027. • Politika: depozitna stopa ostaje na 2 %, dok su američki Fed i britanska Bank of England već posegnuli za rezovima kako bi potaknuli usporena gospodarstva.
Lagarde je rastuće procjene objasnila jačim ulaganjem potaknutim umjetnom inteligencijom: „I velike korporacije i mala te srednja poduzeća temelje značajan dio novih ulaganja na razvoju AI-ja.”
„Sve opcije su na stolu”
Izjava guvernerke uslijedila je nakon što je članica Vijeća guvernera Isabel Schnabel, poznata po tvrđem stavu prema inflaciji, ranije poručila da je „prilično ugodno” dopustiti tržištima da u svojim očekivanjima ugrade mogućnost novih povećanja kamata. Upitana o toj izjavi, Lagarde je naglasila da je, s obzirom na globalnu neizvjesnost, „postignut jednoglasan dogovor da sve opcije moraju ostati na stolu”.
Analitičari podijeljeni
Ekonomist GianLuigi Mandruzzato iz EFG Asset Managementa smatra da nove projekcije ostavljaju „malo prostora za daljnje popuštanje u kratkom roku” te da je rizik pomicanja kamatnih stopa prije prema gore nego prema dolje.
Nasuprot tomu, Andrew Kenningham iz Capital Economicsa ocjenjuje da optimističniji izgledi ne znače i pravi oporavak te očekuje rezove dogodine: „Zbog toga smatramo da je ECB vjerojatnije sklon smanjenju nego podizanju kamata sljedeće godine.”
Za sada, poručuju iz Frankfurta, tempo monetarne politike ovisit će o novim podacima i razvoju geopolitičkih napetosti – od trgovinskih tenzija do sukoba na europskim rubovima, uključujući i carinsku ofenzivu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koju eurozona dosad iznenađujuće dobro podnosi.
I dok Fed i Bank of England već režu troškove zaduživanja, Frankfurt ostaje oprezan – čekajući jasniju sliku kako bi procijenio hoće li sljedeći korak biti kočenje ili popuštanje.
