Rat na Bliskom istoku natjerao je tvorce monetarne politike eurozone da ponovno otvore pitanje inflacije, no unatoč skoku cijena nafte i plina Europska središnja banka (ECB) na današnjem će sastanku vjerojatno zadržati kamatne stope nepromijenjenima.
Strah od novog vala poskupljenja
Eksplozija cijena energenata nakon američko-izraelskih napada na Iran i iranskog odgovora zahvatila je cijelu regiju, a eurozona – koja velik dio energije uvozi – strepi od udara na već slabašan gospodarski rast. Posebno su izloženi energetski intenzivni proizvođači, dok bi kućanstva mogla osjetiti dodatni pritisak na kupovnu moć.
Unatoč tome, analitičari ne očekuju da će guverneri podići ključnu depozitnu stopu, trenutačno na 2 %. „Nemaju pravi argument za dizanje”, ocjenjuje Reinhard Pfingsten iz apoBanka, predviđajući da će Frankfurt „samo gurati dalje”.
Sličan oprez pokazale su i druge velike središnje banke: američki Fed u srijedu je drugi put zaredom ostavio stope nepromijenjenima, a Bank of England danas bi mogla učiniti isto.
Zašto ECB čeka?
Glavni razlog su stabilne temeljne cijene; zasad nema naznaka da bi se bazna inflacija ubrzala. Ipak, naslovna stopa inflacije ponovno bi mogla skočiti kada ratni poremećaji snažnije zahvate stvarno gospodarstvo.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde vjerojatno će na konferenciji za novinare ponoviti poruku od prošloga tjedna da će banka učiniti „sve što je potrebno” kako bi obuzdala cijene, ali i da su stope trenutačno „na dobrom mjestu”.
Ekonomska slika drugačija nego 2022.
Jack Allen-Reynolds iz Capital Economicsa podsjeća da su prije dvije godine labava monetarna i fiskalna politika, energetski šok i uska grla u opskrbi stvorili „savršenu oluju za inflaciju”. „Ne nalazimo se sada u tom svijetu”, naglašava.
Ipak, tržišta će pažljivo slušati svaki nagovještaj mogućeg podizanja kamata na idućim sjednicama u travnju ili lipnju. Lagarde bi se mogla suočiti i s pitanjima o vlastitoj budućnosti nakon medijskih napisa da bi prijevremeno napustila dužnost, što je sama odbacila riječima da joj je „osnovni scenarij” odraditi mandat do listopada 2027.
