Novo izdanje tzv. planetarno zdrave prehrane, iza kojega stoji međunarodna skupina znanstvenika EAT-Lancet Commission, poziva na još odlučniji zaokret prema biljnim namirnicama i precizno određuje koliko bi se globalna stočna populacija trebala smanjiti.
Prema izvješću, crvenog mesa trebalo bi biti najviše 15 grama dnevno – otprilike jedan obrok tjedno. Piletina i riba dobile su nešto veći limit od 30 grama na dan, dok se glavina tanjura predviđa za povrće (300 g), cjelovite žitarice (210 g), voće (200 g) i mliječne proizvode (250 g).
Uz jelovnik, autori prvi put daju i brojčane ciljeve za stočarstvo: svake godine do 2050. trebalo bi smanjivati broj preživača za 26 %, svinja i peradi za 19 %, a mliječnih grla za 4 %. U isto vrijeme preporučuje se povećati akvakulturu za 46 % u odnosu na 2020.
Zastupnici industrije hrane podsjećaju da je prehrambeni mozaik složen. „All foods and drinks, including animal- and plant-based products, have an important role to play in a healthy and sustainable diet and in supporting food and nutrition security”, poručuje udruženje FoodDrinkEurope.
Ekološke organizacije, pak, dočekale su izvješće kao dugo očekivani pritisak na mesnu proizvodnju. „EAT-Lancet 2.0 couldn’t be more timely. If we want to keep both people and planet healthy, we must confront the overproduction and overconsumption of animal products”, izjavila je Isabel Paliotta iz Europskog biroa za okoliš.
Dio mesne industrije ublažava ton. Paolo Patruno iz europskog udruženja prerađivača mesa Clitravi upozorava da je studija „only a part of the scientific debate” i da „other scientists are not necessarily in line with the recommendations of this report”, iako priznaje da je ovog puta „less Western-centric than the 2019 one” jer uvažava „the different needs of the global population”.
Politički vjetrovi u Bruxellesu od 2019. su se promijenili. Europski parlament i Komisija, danas skloniji popuštanju ekoloških obveza poljoprivrednicima, ne pokazuju entuzijazam za jedinstvenu redukciju stoke. Zastupnik Benoît Cassart, su-predsjednik međuskupine za održivo stočarstvo i sam stočar, ocjenjuje: „A healthy diet is one that is varied and diverse”, dodajući da „cattle are not just meat or milk. They are part of an agricultural ecosystem that contributes significantly to biodiversity.”
Službeni stav Komisije iznosi glasnogovornik: „Livestock is crucial for EU agriculture and rural areas” te naglašava kako „a ‘one-size-fits-all’ blanket reduction of livestock is not the solution.” Umjesto toga, izvršno tijelo zagovara „targeted, territorial solutions” kojima bi se sektor učinio konkurentnim i otpornim, a o mogućim politikama raspravlja se u posebnoj radnoj skupini za stočarstvo.
Dok znanstvenici zazivaju manje goveda i više grahorica, a Bruxelles diplomatski balansira, ostaje otvoreno pitanje hoće li nove brojke EAT-Lanceta postati temelj budućih europskih pravila ili tek još jedan glas u žustroj raspravi o hrani, klimi i tradiciji.