Dva desetljeća nakon što je „Istarska enciklopedija” 2005. predstavljena pred prepunim Istarskim narodnim kazalištem u Puli, njezina se ostavština i dalje širi. Na programu „20 godina leksikografije u Istri”, održanom u subotu navečer na pulskom sajmu, o projektu su govorili Bruno Kragić, Robert Matijašić, Igor Duda, Maurizio Levak i Josip Šiklić, dok je raspravu moderirao Aljoša Pužar.
Kragić je podsjetio da su pokretači enciklopedije još 2001. bili Ivan Jakovčić i Vlaho Bogišić te naglasio da je cijeli nakladnički niz rasprodan: „Iscrpili smo sav tisak, potom još malo dotiskali, ali sve je opet rasprodano.” Enciklopedija, urednički potpisana od Miroslava Bertoše i Roberta Matijašića, poslužila je kao temelj za kasnije publikacije — no, po ocjeni sudionika, i dalje ostaje „nedostižna” po kvaliteti.
Šiklić je podsjetio na golem rad povjesničara i stručnjaka te na nedavno objavljene nastavke: Istarski biografski leksikon i Biografski leksikon središnje Istre. Prvi je u cijelosti dvojezičan, a prevoditeljice Carla Rotta, Elis Geromella Barbalich i Laura Marchig dobile su posebne pohvale.
Levak je pak istaknuo ulogu digitalne Istrapedije, pokrenute 2009., u kojoj se danas ažurira oko polovice natuknica preuzetih iz izvornog tiskanog izdanja. Posebno je pohvaljen rad sadašnjeg urednika Paula Gregorovića i njegova prethodnika Gorana Prodana.
Matijašić i Duda prisjetili su se izazova izrade: od svakodnevnih putovanja Pula–Zagreb s „špaltama” do složenog koordiniranja autora. Kao najveće današnje prepreke naveli su nedostatak pouzdanih arhiva poduzeća, česte promjene imena i djelatnosti, ali i teško dostupne fotografije.
Iako je „Istarska enciklopedija” zemljopisno usmjerena na Istru, njezin je uspjeh pokrenuo čitav niz novih izdanja, a najavljen je i Leksikon Pule i Puljštine. Sudionici su zaključili da se, unatoč logističkim problemima, projekt pokazao iznimno plodnim: leksikografija u Istri nije samo preživjela prvih dvadeset godina – ona se stalno obnavlja i raste.