Novo istraživanje objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine pokazuje da svakodnevne šetnje duže od 10 minuta mogu bitno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti, osobito kod ljudi koji dnevno naprave manje od 8 000 koraka.
Voditelj studije, dr. Borja del Pozo Cruz sa Sveučilišta Europea de Madrid, ističe da dosadašnje analize uglavnom mjere ukupan broj koraka, dok ova studija otkriva kako je „važan i način na koji akumulirate te korake”. Dodaje da nekoliko duljih, kontinuiranih šetnji tijekom dana može donijeti „stvarnu razliku za zdravlje srca i dugovječnost” čak i ako se ne dostigne popularni cilj od 10 000 koraka.
U istraživanju je sudjelovalo više od 33 000 odraslih iz britanske Biobanke. Svi su nosili akcelerometar jedan tjedan, što je omogućilo praćenje njihove tjelesne aktivnosti. Sudionici su bili relativno neaktivni, a osobe s težim bolestima izostavljene su iz analize.
Globalno 31 % odraslih ne ispunjava preporuku od najmanje 150 minuta tjelovježbe tjedno. Sjedilački način života povezuje se s nesanicom, visokim tlakom i većom smrtnošću. Del Pozo Cruz naglašava da „ne postoji skupina za koju je hodanje štetno”, ali rezultati su najkorisniji upravo za one koji veći dio dana provode sjedeći.
Kardiolog dr. Andrew Freeman iz bolnice National Jewish Health, koji nije sudjelovao u istraživanju, podsjeća da se izdržljivost gradi postupno: „Kada počnu hodati dalje i dulje – 20, 30, 40 ili 60 minuta – kretanje mnogima postaje puno teže, a to je doseg koji nastojimo postići.” Preporučuje šetnje tempom koji omogućuje razgovor, ali ne i pjevanje, te postupno produljivanje trajanja.
Redovita tjelovježba poboljšava cirkulaciju, snižava krvni tlak i drži glukozu pod kontrolom, napominje del Pozo Cruz. Stručnjakinja za kondiciju Dana Santas nadodaje da hodanje angažira cijelo tijelo te savjetuje uspravan hod sa zabačenim ramenima i zamahom ruku radi lakšeg disanja i bolje ravnoteže.
Iako je tempo važan, istraživači zaključuju da su trajanje i ustrajnost ključni: usredotočite se na nekoliko duljih, neprekinutih šetnji umjesto na zbrajanje svakog koraka. Takva navika, potvrđuju podaci, dugoročno može biti presudna za zdravije srce i dulji život.