Vrelina i suša koje ovoga ljeta pritiskuju dubrovačko područje ne popuštaju, premda meteorološke karte povremeno najave pljuskove nad Dalmacijom. Kišni oblaci, međutim, rijetko prijeđu Pelješac, pa su stanovnici juga Hrvatske uglavnom osuđeni na visoke temperature i sparinu.
Kornelija Špoler Čanić, voditeljica Službe za informiranje, odnose s javnošću i korisnike Državnog hidrometeorološkog zavoda, pojašnjava da je Dubrovnik i u meteorološkom smislu – poseban:
„Dubrovačko područje odlikuje se izrazitom mikroklimom zbog reljefa, blizine mora i šire sinoptičke slike”, kaže stručnjakinja. Narodnu teoriju prema kojoj brdski masiv iznad Orebića „razbija” ljetne ciklone naziva pojednostavljenjem: reljef doista utječe na lokalnu cirkulaciju zraka, ali ne može zaustaviti sustav veličine ciklone. Može tek u određenim okolnostima otežati razvoj konvektivne naoblake iznad vrlo uskog pojasa.
PODUŽA SUŠNA RAZDOBLJA U ljetnim mjesecima nad jug Hrvatske često se nastani stabilna anticiklona, pa su duža razdoblja bez oborina sve češća. Čak i kad se frontalni poremećaji pojave nad Dalmacijom, nerijetko „zaobiđu” krajnji jug, ostavljajući dojam da „kiša nikako da padne”.
Gdje su nestali kratkotrajni popodnevni pljuskovi, popularni „lembi”, koji su nekoć gotovo svakodnevno rashlađivali grad? Špoler Čanić smatra da je i to vjerojatno posljedica klimatskih promjena: ljetni su pljuskovi rjeđi, ali kad stignu – intenzivniji su, s obilnom kišom i grmljavinom, potaknuti višim temperaturama zraka i mora.
Što se vjetrova tiče, tradicionalni jutarnji burin i popodnevni maestral ostaju zaštitni znak ljeta u uvjetima vedrine. Izostane li ih, to je često znak približavanja fronte. Tvrdnje da je maestrala manje zasad se ne mogu potkrijepiti bez dugoročnih analiza, ističe meteorologinja, dodajući da su lokalna opažanja dragocjen početak svakog istraživanja.
GRUDA – DUBROVAČKI „TERMOMETAR” U ZALEĐU Specifičnu mikroklimu ima i Gruda na rubu Konavoskog polja, okružena gorjem. Ondje se temperature ponašaju više poput onih u Dalmatinskoj zagori ili kontinentalnoj Hrvatskoj nego uz sam Jadran. Zimi se noćne vrijednosti spuštaju i ispod -10 °C, dok su ljeti noći osjetno ugodnije nego u Dubrovniku. Primjerice, prvih noći ove sezone minimalna temperatura u Gradu iznosila je 24 °C, a u Grudi tek 14 °C. Danju, pak, živa u termometru zna skočiti i iznad obalnih vrijednosti.
Meteorolozi zato podsjećaju: dojmovi su važni, ali za potvrdu promjene vremenskih obrazaca potrebna su dugogodišnja mjerenja. U međuvremenu Dubrovnik ostaje pod suncem – i na suhom – čekajući onaj rijetki oblak koji će ipak uspjeti prijeći Pelješac.