Drugi kvartal donio je najdublji proračunski minus od pandemijske 2021. godine: prema podacima Eurostata, manjak opće države popeo se na 4,2 % BDP-a, probivši granicu od 3 % prvi put od proljeća 2023.
• Ukupni minus zabilježen je u 21 članici EU-a, a veći od dopuštenih 3 % bilježi njih devet. Rumunjska (8,7 %) i Poljska (8,5 %) predvode kolonu, dok je najmanji deficit imala Litva (0,3 %). Samo pet država ostvarilo je višak.
• Ministar financija Marko Primorac u Saboru je krajem rujna procijenio da će godišnji manjak ostati unutar 3 % BDP-a te „plesati po rubu”. Prema nacionalnoj metodologiji, minus je u prvom polugodištu iznosio 2,2 % BDP-a (dvije milijarde eura), dok je prema metodologiji ESA 2010 dosegnuo 1,6 milijardi eura.
• Ekonomski analitičar Velimir Šonje upozorava da kvartalno prekoračenje ne znači automatski ulazak u postupak prekomjernog deficita, ali signalizira rastući pritisak na javne financije. „Hrvatska prema nacionalnoj statistici upravo probija kriterije iz Maastrichta”, ističe Šonje te podsjeća da rebalansom državnog proračuna za 2024. planirani deficit središnje države iznosi 3,8 milijardi eura ili 4,2 % BDP-a.
Razlike u brojkama Šonje naglašava dugogodišnji problem razilaženja nacionalne i europske metodologije, koji otežava praćenje realnog stanja: „Metodološke razlike već su dugo kamen u cipeli svima koji prate fiskalna kretanja.” Prema njegovu izračunu, ta razlika trenutačno iznosi više od jednog postotnog boda BDP-a.
Unatoč dobrom kolovoškom oporavku poreznih prihoda i ohrabrujućim podacima o fiskalizaciji za rujan i prvu polovinu listopada, Šonje ne želi prognozirati hoće li se godišnji deficit ipak zadržati ispod 3 %. Smatra da Hrvatska zasad prolazi ispod radara rejting-agencija jer „u šumi loših podataka drugih članica ne strši dovoljno”. No, upozorava da bi se to moglo promijeniti ako se aktualni trendovi nastave i ako proračunski planovi za 2026. ne budu „dovoljno uvjerljivi i fiskalno konzervativni”.
Rashodi rastu brže od prihoda Analitičar podsjeća da je od 2022. vidljivo „veliko pogoršanje” fiskalnog položaja, unatoč snažnom gospodarskom rastu. Javni rashodi rasli su brže od inflacije, a udio javnih prihoda u BDP-u povećan je za oko 0,5 postotnih bodova. Hrvatska tako, uz Sloveniju, ima najveći udio javnih prihoda u BDP-u među državama sličnog razvoja, ali to nije spriječilo širenje deficita.
Prema Šonjinim riječima, javnost i politika u dobrim vremenima premalo pozornosti poklanjaju deficitima, oslanjajući se na naizgled beskonačne mogućnosti zaduživanja: „Korekcije pogrešaka teške su i dugotrajne... zbog toga nisam optimist oko mogućih poreznih rasterećenja rada.”
Što slijedi? Na kratki rok, sve oči bit će uprte u završnicu godine: može li se manjak, zahvaljujući solidnom prihodnom kraju sezone, spustiti ispod 3 % BDP-a prema ESA 2010 ili će Hrvatska prvi put nakon pandemije riskirati stroži europski nadzor nad fiskalnom politikom.
