Ministri obrane zemalja koje izravno graniče s Rusijom podržavaju najavljeni Defence Readiness Roadmap Europske komisije, ali traže da Bruxelles odmah kaže kako misli platiti ambiciozne projekte.
„Imamo bezbroj naziva za različite formate. Voljela bih da imamo i jednako toliko novca – to bi bilo mnogo korisnije”, poručila je litavska ministrica obrane Dovilė Šakalienė uoči radne večere kolega iz Unije.
Prema nacrtu dokumenta, među vodećim inicijativama nalaze se:
- Eastern Flank Watch sa „europskim dronovskim zidom”,
- European Air Shield,
- European Defence Space Shield.
Komisija usto predlaže i mjere za jačanje ratne spremnosti: osiguranje strateških sirovina, ubrzanje vojne mobilnosti, povezivanje deep-tech sektora s obranom te zajedničke pothvate za potporu ukrajinskoj industriji unutar EU-a.
Problem je što novi sedmogodišnji proračun, u kojem je za obranu i svemir predviđeno 131 milijarda eura, stupa na snagu tek 2028. godine.
„Novac moramo pronaći vrlo brzo i to je glavna zadaća Komisije”, upozorio je finski ministar obrane Antti Häkkänen, tražeći financiranje iz postojećih ili dodatnih fondova do idućeg višegodišnjeg proračuna.
Slično je poručio i estonski kolega Hanno Pevkur, a latvijski ministar Andris Sprūds naglasio je da zajednički projekti „moraju imati jasno definirano financiranje”.
Rumunjska je problem već stavila na stol. „Ako nam žele pomoći, primjerice s dronovskim zidom, treba nam financiranje, jednostavan mehanizam i prioritet za istočno krilo”, prenio je rumunjski ministar svoje zahtjeve Komisiji.
Švedski ministar Pål Jonson sažeo je očekivanja: „EU ima ključnu ulogu u stvaranju uvjeta za financiranje.”
Bez odgovora na pitanje novca, poručuju front-line države, ni najglasovitiji obrambeni projekti neće prijeći iz papira na teren.