Republika Hrvatska istodobno je najveći vlasnik i – paradoksalno – najveći podstanar u zemlji. Svake godine ministarstva, zavodi i agencije uzimaju u zakup stotine tisuća četvornih metara uredskih prostora, skladišta, dvorišta, pa čak i parkirnih mjesta.
Koliko točno iznose ti desetci milijuna eura godišnje, pouzdano zna tek sama država. Dok državne službe plaćaju visoke zakupnine privatnim ili javnim iznajmljivačima, mnoge nekretnine u državnom vlasništvu godinama zjape prazne i polako propadaju.
Potraga za „idealnim” prostorom tako postaje gorka lekcija koju dijele i brojni građani Zagreba, Splita i drugih gradova: dok stanarine rastu, ni državni sustav ne uspijeva iskoristiti vlastitu imovinu, nego dodatno opterećuje proračun redovitim najamninama.